1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Mnogi muslimani nemaju ništa sa terorom

Rainer Sollich5. septembar 2006

Teroristički napadi na Njujork i Vašington 11.Septembra 2001.godine počinjeni su od političkih ekstermista koji se svojoj idelogiji pozivaju na Islam. Isto tako i za napade u Londonu prije godinu dana i mnoge druge napade širom svijeta, pa sve do propalih napada na dva regionalna voza u Njemačkoj krajem Jula ove godine. Mnogi građani i političari u zapadnim zemljama se pitaju, o čemu se to govori u džamijama i nije li dijalog kultura propao. Rainer Sollich je o toj temi razgovarao sa ministrom za integraciju u vladi savezne zemlje Sjeverna Rajna Vestaflija, Arminom Lašetom, koji je jučer bio u kratkoj posjeti Radiju DW u Bonnu.

https://p.dw.com/p/AUnR
Armin Lašet: Prvi i jedini ministar za integraciju u Njemačkoj.
Armin Lašet: Prvi i jedini ministar za integraciju u Njemačkoj.

Armin Lašet je prvi i jedini ministar za integraciju u Njemačkoj. Ovaj demohrišćanin ne želi umanjiti terorističku opasnost koja prijeti od radikalnih islamista. Ali on ne misli da je dijalog kultura propao:

«Ne. Mislim da dijalog funkcioniše veoma dobro. Mislim da 11.Septembar ima malo veze sa našom integracionom politikom. Muslimani koji žive ovdje u Njemačkoj su takođe bili šokirani. Oni su takođe mogli biti žrtve ne uspjelih bombaških napada na vozove. Protiv ekstremnih islamista se moramo boriti svim sredstvima što i radimo. Ali većina muslimana, koja kod nas živi, ima isto toliko veze sa napadima od 11.Septembra kao i ja, kao katolik, sa napadima IRE u Sjevernoj Irskoj».

Lašet tvrdi da su teme «Integracija useljenika» i Interkulturalni dijalog» od političara i cjelokupne zajednice u Njemačkoj danas uzete veoma ozbiljno, baš kao i sa tim povezani problemi i negativni fenomeni. Nedostatak prava žena i nasilje u useljeničkim porodicama koji su tabuizirani decenijama, sada su prošli. Takvi problemi više nemaju ništa sa Islamom nego sa «savjesti patrijarhalnih struktura» u mnogim useljeničkim familijama, tvrdi Lašet. Crkve i ostale vjerske zajednice u Njemačkoj već decenijama aktivno sarađuju kada je riječ o dijalogu koji je veoma važan.

«Postoji mnogo aktivnosti na polju hrišćansko-muslimasnko-jevrejskog dijaloga. Ali ne doseže do većine ljudi. Ta većina su obični ljudi, među njima i mnogo neobrazovanih.Oni ne mogu ništa započeti sa teoretskim raspravama sa tri monoteističke religije. Zbog toga je potrebno da se prave obje stvari: integraciona politika, koja je vrlo praktično orijentirana i koja ljudima pomaže da nađu izlaz iz bezperspektivnosti. Ali taj akademski dijalog je dobar i sa njim se mora nastaviti.»

Uspjeh integracije, Lašet vidi u regularnim častovima islamske vjeronauke u njemačkim školama. Za sada doduše postoje samo pojedinačni modeli u različitim saveznim zemljama. Muslimanske zajednice se moraju više angažovati na tom polju, kaže Lašet koji navodi da je do sada sa muslimanske strane nedostajala osoba koja bi zastupala sve muslimane u Njemačkoj. Njegovo ministarstvo je po svemu sudeći pronašlo put koji bi za isti sto doveo različita i često konkurentna islamska udruženja u Njemačkoj. Ona se na lokalnom nivou trebaju ujediniti i zajedno sa teološkim savjetnikom i ministarstvom za školstvo izraditi jedan nastavni plan. Takav projekat bi uskoro trebao započeti u dva grada u saveznoj zemlji Sjeverna Rajna Vestaflija koji bi kasnije prerastao u regularnu vjeronauku koja islamsku vjeroispovijest isto tako ozbiljno tretira kao što stoji u njemačkom ustavu.

« Zajedno sa mjesnim Džematima i udruženjima u Duizburgu i Kelnu pokušavamo razviti vjeronauku na bazi našeg ustava. Sve se radi na njemačkom jeziku, od strane učitelja obrazovanih u Njemačkoj. Ako nam to pođe za rukom, onda će taj model sigurno preuzeti i ostali gradovi i savezne zemlje u Njemačkoj».