Može li EU zaustaviti utaju poreza?

Najnovija inicijativa za izmjenu postojeće direktive EU iz 2005., u prvome je redu rezultat zahtjeva Njemačke, i to nakon masovne porezne prijevare otkrivene u februaru i kasnije kontrole koja je provedena u Lihtenštajnu i nad oko1.400 pojedinaca, od kojih su 600 bili njemački državljani. Evropski komesar za poresku politiku, Laslo Kovač (Laszlo Kovacs) izjavio je krajem sedmice da bi postojeći propisi iz ove oblasti mogli biti revidirani najkasnije do kraja ove godine i po kriterijima koje je predložila upravo njemačka vlada. Novi propisi se prvenstveno odnose na unapređenje razmjene informacija među bankama, te na proširenje samog dometa takve direktive. Komesar Kovač takođe upozorava: “Danas, samo privatne osobe podliježu evropskoj regulativi iz oblasti finansijske kontrole. Mi bi konačno morali pronaći odgovor kako uspostaviti efikasniju kontrolu i nad pravnim subjektima. Opseg djelovanja nove evropske regulative bi trebalo takođe prošitiri i na sve nove oblike “finansijskog proizvoda”. Do sada je to bio uglavnom bankovni račun, bankovna štednja, odnosno depoziti banke, a morali bismo razmišljati i o novim, savremenijim vidovima upravljanja novcem građana kao štu su fondacije i zaklade.”

Obaveza čuvanja europskih interesa

Predsjedavajući ekonomsko-finansijskog vijeća EU, slovenački ministar finansija, Andrej Bajuh zadovoljan je početnim korakom, ali i svjestan posla koji predstoji. “Saglasni smo da je potrebno unaprijediti i evropsku poresku kontrolu i mandat EU kada je riječ o nadzoru nad finansijskim tokovima. Nakon skoro dvije godine rada na ovom pitanju, članice Evropske unije bi sada morale biti sigurne da će najkasnije do kraja 2009. godine nacionalne službe finansijske kontrole preuzeti na sebe vrlo jasnu obavezu čuvanja i evropskih interesa. U to mora biti uvjerena svaka članica Unije, takvo opredjeljenje mora biti ugrađeno u novu evropsku regulativu, a Evropska komisija mora preuzeti obavezu da sve ovo bude provedeno u praksu kao naš zajednički izbor”, izjavio je Bajuh. Iako je iznošenje novca u porezna utočišta javna tajna već decenijama, Evropska unija je bila nemoćna prisiliti čak ni vlade svojih članica kao što su Austrija, Luksemburg i Belgija da se u potpunosti potčine zajedničkim ciljevima Monetarne unije.

Njemačka bez 30 miliona eura godišnje

Bolna rana zvaničnog Brisela je ponovo otvorena tek nakon što njemačke vlasti više nisu mogle prešutjeti očigledno iznošenje miliona eura iz zemlje u majušnu kneževinu Lihtenštajn, gdje su otvarani fiktivni finansijski fondovi kako bi se izbjeglo plaćanje poreza u matičnoj zemlji. Nakon što je naredila unutrašnju istragu, vlada u Berlinu je pokrenula i inicijativu prema Briselu kako bi se banke i financijske institucije u svim zemljama Unije natjerale da osiguraju pristup informacijama o njihovim klijentima. Ministarstvo finansija Njemačke je izvijestilo da zbog poreznih utaja, ova zemlja godišnje ostane bez čak oko 30 milijardi eura.

Dug i trnovit put

Najspornija zemlja među članicama EU, Luksemburg, već je međutim najavila protivljenje novoj regulativi, a Belgija i Austrija još uvijek nisu pokazale spremnost da bi informacije o štednim računima svojih klijenata mogle uskoro početi ustupati drugim zemljama. Postojeća direktiva o oporezivanju dohotka od kamata usvojena je nakon 14 godina debate i pregovora, pa se s pravom očekuje da će put do postizanja novog kompromisa, takođe, biti trnovit i dug.