Može li novi paket pomoći oživjeti Grčku?

Odluka zastupnika njemačkog Bundestaga da podrže novi paket financijske pomoći Grčkoj, otvorio je put za treći takav program toj zemlji eurozone i novih 86 milijardi eura. Grčka već duguje 240 milijardi eura EU komisiji, Europskoj centralnoj banci (ECB) i Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) za prethodna dva paketa pomoći.

Nova financijska pomoć Grčkoj obuhvaća i fondove koji bi trebali pokriti kratkoročne potrebe, poput otplate rate kredita ECB-u, u iznosu od 3,2 milijarde eura, a koja na naplatu stiže 20. augusta. Osim toga, Grčka će u narednih nekoliko mjeseci morati isplatiti još nekoliko milijardi eura za kredite koji tek stižu na naplatu.

Novi plan pomoći, koji su prošle sedmice odobrili ministri financija zemalja eurozone, predviđa isplatu sredstava Grčkoj u fazama, a prva isplata trebala bi iznositi 26 milijardi eura, od čega bi oko 10 milijardi trebalo biti potrošeno na dokapitalizaciju osiromašenih grčkih banaka.

Dokapitalizacija je neophodna kako bi stabilizirala grčki bankarski sektor koji je pretrpio velike gubitke kapitala u prvoj polovici ove godine, kao posljedica paničnog straha da bi zemlja mogla izaći iz eurozone u jeku dužničke krize. Nakon neuspjelih pregovora s kreditorima u junu ove godine, Atena je morala uvesti snažnu kontrolu kapitala kako bi zaustavila "divljanje" banaka.

Ponovno jačanje grčkih banaka od bitne je važnosti za povratak grčke ekonomije na put održivog rasta, što bi u konačnici osiguralo Grčkoj smanjenje broja nezaposlenih, kojih je trenutno oko 25 posto, te pomoglo u oslobađanju od dužničkoga tereta.

Politička nesigurnost

Premda je grčka ekonomija sve iznenadila porastom od 0,8 posto u drugom kvartalu ove godine, analitičari smatraju da će izazovi s kojima se zemlja suočava zamagliti nade za održiv ekonomski oporavak.

Mnoštvo je problema, upozoravaju analitičari, kojima se ljevičarska vlada premijera Aleksisa Ciprasa treba pozabaviti. Najvažnija je svakako serija korjenitih ekonomskih reformi na koje je Cipras morao pristati u okviru dogovora o novom paketu pomoći.

Osim toga, sve je veća sumnja u stabilnost njegove vlade, nakon što se i treći parlamentarac iz redova Ciprasove Syrize odlučno usprotivio dogovoru "gotovina-za-reforme", prema kojem se grčka vlada obavezala na ozbiljno rezanje troškova, reformu penzionog sistema i podizanje poreza, što je primoralo Ciprasa da se osloni na opozicione stranke.

"Vjerovatno je i logično" očekivati da će Cipras zatražiti od Parlamenta da se izjasni o podršci njegovoj vladi, rekao je viši dužnosnik Syrize Dimitris Papadimoulis u izjavi za grčku Skai TV, te dodao da bi do takvog izjašnjavanja moglo doći već u narednim mjesecima.

Dok izvještaji iz Grčke sugeriraju da bi Cipras mogao donijeti odluku o glasanju povjerenja vladi ubrzo nakon isplate rate kredita ECB-u, vodeće opozicione stranke u Grčkoj već najavljuju da ga neće podržati u parlamentu, kao što su to do sada činile, naročito u napetom glasanju prije dvije sedmice, kada je prihvaćen paket kontroverznih reformskih mjera, krojen prema zahtjevima kreditora.

Time je povećana i mogućnost općih izbora, što bi se moglo desiti već narednog mjeseca, a od čijeg ishoda zavisi i mogućnost grčke vlade da implementira dogovorene reforme.

Održivost duga

Još jedan ozbiljan problem s kojim se Grčka susreće je održivost duga. Zaduženost te zemlje u prošloj godini je dosegla čak 177 posto njenog bruto društvenog proizvoda (BDP), što je, prema procjenama MMF-a, neodrživo.

Stoga je MMF vršio pritisak na vlade zemalja članica eurozone da odobre novi paket pomoći Grčkoj, unatoč odlučnom protivljenju nekih zemalja, među njima i Njemačke.

Njemačka vlada tvrdi da bi smanjenje grčkog duga bitno narušilo sporazume EU-a, ali naglašava da ostaje otvorena za druge ideje, poput produženja roka isplate duga, grace perioda za servisiranje duga, te sniženje kamatne stope.

Problem Grčke posebno je osjetljivo pitanje za Njemačku, u kojoj je dosta jako protivljenje bilo kakvoj formi "rezanja" duga Grčkoj. Ukupno 63 zastupnika iz redova dvije vladajuće demokršćanske partije CDU i CSU glasali su protiv programa pomoći Grčkoj, unatoč nastojanjima kancelarke i šefice CDU Angele Merkel da ih uvjeri u suprotno. No, Merkelovu su podržale socijaldemokrate, koje sa demokršćanima čine vladajuću koaliciju, ali i zastupnici iz redova opozicione stranke Zelenih.

MMF u igri?

Kao jedan od izgovora zašto treba podržati treći paket pomoći Grčkoj, Merkel je naglasila da će i MMF učestvovati u tom programu.

Direktorica MMF-a Christine Lagarde nedavno je ponovila svoj stav o grčkom dugu, rekavši da "Grčka ne može samostalno vratiti dug".

Također je naglasila da će MMF pričekati do oktobra, pa tek onda donijeti odluku da li će odobriti novi paket pomoći Grčkoj.

Europska komisija, s druge strane, tvrdi da grčki dug eurozoni ne dovodi u pitanje održivost grčkog duga, budući da su Ateni već ranije odobreni duži grace periodi, te da trenutno ne otplaćuje niti kamate, niti glavnicu kredita.

Ipak, ekonomski stručnjaci ističu da Atena ima problem s otplatom duga MMF-u i ECB-u. Grčka obaveza prema tim dvjema financijskim institucijama procjenjuje se na 24 milijarde eura do sredine 2018. godine, a male su šanse da bi toj zemlji mogao biti produžen rok za isplatu duga.

Izlazak iz krize?

Dok je naglasak u pregovorima o programu pomoći Grčkoj bio na mjerama štednje i strukturalnim reformama, stručnjaci smatraju da je premalo pažnje bilo posvećeno mjerama potpore razvoju, koje su krucijalne za oživljavanje grčke ekonomije.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je za Grčku predložio investicijski plan od 35 milijardi eura iz regularnih EU fondova, no, prema tom prijedlogu, Grčka bi uporedo trebala investirati i sredstva iz vlastitih fondova.

Gustav Horn, glavni ekonomista i direktor njemačkog Instituta za makroekonomsku politiku (IMK) nedavno je izjavio za Deutsche Welle kako bi Grčkoj trebala biti odobrena sredstva prema Junckerovom investicionom planu, i to na godinu dana, bez uvjeta ko-financiranja.

"Vlada bi u tom slučaju mogla odmah izraditi investicioni plan, a to bi morali uraditi, uzimajući u obzir pritisak rokova", izjavio je Horn.

Eksperti ipak upozoravaju da će Grčka moći prevazići krizu samo uz pomoć investicija. "Ako se strategija pomoći fokusira isključivo na intenzivne rezove državnog budžeta, onda će i ovaj program pomoći propasti, baš kao i prethodni".