Može li se ponoviti 1914-ta?

„Prije nekoliko sedmica je 1914. godina bila jedna vrsta kontrasta kojom se posebno isticala današnja „na sreću ujedinjena Europa“. Dešavanja u Ukrajini nas pak još jednom upućuju na banalnost koja govori da Europska unija, koja u osnovi nastupa notorno mirno unatoč konfliktima koji se uvijek nanovo dešavaju, ne predstavlja cijelu Europu. Na kontinentu, koji se rado naziva starim, postoje brojne nove ili u najmanju ruku ponovo nastale države, koje ni u kom slučaju ne mogu osigurati svoj ni unutarnji ni vanjski mir. To i dalje važi za dijelove Balkana, na kojem se - već smo to zaboravili - zapadne snage još uvijek brinu za sigurnost ili se pak cijele države poput Bosne i Hercegovine nalaze pod međunarodnim protektoratom“, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung u uredničkom komentaru.

Ovaj list ocjenjuje da to još više važi za države koje su nekada pripadale Sovjetskom savezu. „Tamošnja reakcija na vojnu intervenciju Rusije u Ukrajini, na Krimu, pokazuju koliko se mnogo ove države još uvijek osjećaju ugroženim od strane svog nekadašnjeg tiranina i još uvijek previše moćnog susjeda – od Poljske preko baltičkih zemalja do Moldavije ili Gruzije. Rat tamo nije daleko sjećanje, već mogućnost sa kojom se računa, a Rusi su sa svojom brutalnom politikom prema Ukrajini taj osjećaj ugroženosti još više pojačali - unatoč tome što se to u osnovi protivi njihovim interesima“, ocjenjuje FAZ i pita se može li se dakle ponoviti 1914?

„Mnogo govori u prilog tome da će mehanizam zaustavljanja rata, koji je uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata i nakon pada Istočnog bloka, spriječiti izbijanje velikog konflikta. No ukoliko se Putin bude i dalje prije svega bazirao na nasilju kako bi ostvario svoje ciljeve, onda će moguće Ukrajina morati platiti ceh nevođenja rata“, zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Ispravna Gauckova odluka

Die Welt piše o posljedicama Drugog svjetskog rata i to u svjetlu posjete njemačkog predsjednika Joachima Gaucka Grčkoj. „Ispavno je da su i njemačka vlada i njemački predsjednik odbili želje Grčke za zvaničnim pregovorima o reparaciji. O nepravdi njemačke okupacije Grčke (u Drugom svjetskom ratu – op. red.) ne postoji neslaganje. Također je tačno da Drugi svjetski rat brojnim ljudima budi sjećanja i predstavlja izgubljenu sadašnjost. Kada je riječ o takvim osjećanjima onda se kao predstavnik Njemačke nakon 60 godina mira ipak ne smije jednostavno odgovoriti time kako se Njemačka veoma promijenila i postala primjer demokratičnosti. To je doduše tačno i moglo bi nas umiriti, ali za one kojima i nakon 70 godina nedostaju njihova braća i sestre to nije utjeha. No unatoč tome odbijanje državnih pregovora o reparaciji je ispravna odluka. Moderno međunarodno pravo je sve više obilježeno duhom kojim se države ne mogu vječno smatrati odgovornim“, navodi Die Welt.

Sporna Erdoganova uloga

Isti list piše i o stanju u Turskoj ocjenjujući da vlada Redžepa Taiba Erdogana potkopava pravnu državu jer samo na taj način može spriječiti da zbog korupcije završi u zatvoru. Time, ocjenjuje list, rizikuje ne samo prijem u EU, već i državnu krizu. „Tursko društvo biva sve više ugnjetavano, ali njegov duh postaje sve slobodniji i demokratskiji. Ono će se riješiti Erdogana bilo na izborima, bilo na drugi način. Pitanje je samo sljedeće: Ukoliko Erdogan ukine pravnu državu, kako će se onda organizirati slobodni izbori, hoće li on morati strahovati od poraza na njima? Jer i izgubljeni izbori za njega znače odlazak u zatvor“, zaključuje Die Welt.

Autorica: Zorica Ilić

Odg. urednica: Jasmina Rose