Moguć je i prekid pregovora s EU

Kako smo prošlog petka i najavili, Evropska komisija je početkom ove sedmice predstavnicima Bosne i Hercegovine uručila nacrt Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Sve procjene u Briselu govore da bi pregovori koji će početi 25. januara, mogli biti završeni do novembra naredne godine, a da bi cijeli proces tranzicije mogao trajati desetak godina. Da bi se, međutim, savladala prva prepreka i u novembru naredne godine stiglo do potpisivanja Sporazuma, neophodna je „puna saradnja s Tribunalom u Hagu i funkcionalna država, moraju se provoditi reforme policije i Zakon o Javnom RTV servisu“. U suprotnom, pregovori mogu biti usporeni, zaustavljeni ili čak suspendirani ako ne bude napretka najmanje u ove četiri oblasti, dok se sve ostalo na planu evropeizacije - naprosto podrazumijeva.

Od reformi u tim segmentima zavisit će i prolazno vrijeme pregovora, te prelazak u novu, višu fazu odnosa s EU, a od toga će opet zavisiti i obim evropskog budžeta za pomoć Bosni i Hercegovini, o čemu je takođe više bilo riječi prošloga petka.

Kako, međutim, Bosna i Hercegovina odmiče od 25. novembra ove godine – kada je formalno otvoren pregovorački proces, najviši briselski zvaničnici i zapadni diplomati u Sarajevu sve češće u prvi plan izbacuju nužnost radikalnijih ustavnih promjena smatrajući, konačno, Ustavni ugovor iz Dejtona glavnom kočnicom stvaranju normalne bosansko-hercegovačke države koja bi, uz sve ostalo, bila sposobna preuzeti na sebe i teret reformi kakve će se neminovno tražiti tokom pregovora o pridruživanju.

Od kako su razgovori o ustavnim promjenama otvoreni oprije tačno mjesec dana u Vašingtonu, početni pomaci su već vidljivi u oblasti ljudskih prava, reorganizaciji Vijeća ministara i stvaranju institucionalnog okvira za uspješnije funkcioniranje države. Ali nikakvih početnih rezultata još nema u restrukturiranju državnog Predsjedništva koje i po ustavno-pravnom ustroju i po kadrovskom izboru ima više karikaturalna nego državnička obilježja. Vašingtonsko-briselski prijedlog o jednom predsjedniku s dvojicom eventualnih potpredsjednika, u duboko nacionalno i teritorijalno podijeljenoj zemlji, još uvijek ne nailazi na plodno tlo iako i ubjedljiva većina anketiranih građana smatra da BiH treba imati autoritativnog predsjednika umjesto nacionalno komponovanog rotirajućeg trojnog Predsjedništva.

Slična rašomonijada se očekuje i tokom stranačkih debata o strukturi državnog parlamenata u koji su do sada poslanici birani po etničkom primcipu - kao i u sve ili većinu drugih državno-političkih struktura. Iako se očekuju veliki otpori, lideri osam najvećih političkih stranaka moraju uskoro odgovoriti i na zahtjeve kojima se insistira da se uloga Doma naroda u državnom parlamentu značajno ograniči u oblastima koje se odnose na vitalne nacionalne interese zemlje. Pri tome će se, kao i u svim drugim reformskim zahvatima, morati voditi računa da li su zadovoljeni interesi svih građana kada se radi o zaštiti ljudskih prava, koliko su rješenja jeftinija od postojećih i koliko nova rješenja zadovoljavaju standarde Evropske unije. Politička saglasnost u zemlji o svim ovim važnim pitanjima morala bi biti postignuta do 20. januara ukoliko se pregovori o pridruživanju žele nastaviti pet dana kasnije, 25. istog mjeseca.

Takav politički sporazum bi nakon toga nastavio evoluciju kroz parlamentarno-pravnu proceduru, a već do marta naredne godine morao bi biti uobličen u konačnu formu novog ustavnog rješenja na temelju kojeg bi se otvorile pripreme za predstojeće jesenje opšte izbore po novom konceptu, po kojem bi, kao i u zemljama EU, individualna, odnosno građanska prava, imala prednost nad kolektivnim, odnosno etničkim pravima. Taj se pricip, međutim, neće moći ostvariti samo pritiscima Zapada i formalno-pravnim ustavnim promjenama. Za dominaciju građanskih nad etničkim pravima, neophodna je reforma političke svijesti i mnogo viši nivo moralnosti političkih i državnih lidera u Bosni i Hercegovini. U ovom času, međutim, nema nikakvih indicija da bi ovi ideali mogli biti dosegnuti ni na predstojećim opštim izborima, najesen naredne godine.