Mogući napadi na željeznice?

Uvijek iznova postoje određena upozorenja koja se provjerava, potvrdilo je Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova nakon najnovijih nagađanja o mogućim terorističkim napadima na brze vlakove u Europi. Ministarstvo ipak nije htjelo komentirati ono što je u ponedjeljak (19.8.) objavio tabloid Bild-Zeitung.

Njemački list tvrdi da Al Kaida planira napade na brze vlakove u Europi i da informacije o tome potječu od američke tajne službe NSA. Osim napada u samim vlakovima moguće su, tvrdi se, i sabotaže na željezničkoj infrastrukturi (tračnice i vodovi) te teroristički napadi na željezničke trase i tunele.

Pokušaji napada u Njemačkoj

Da je Njemačka željeznica (Deutsche Bahn) sa svojih oko 5.700 kolodvora u zemlji potencijalni cilj napada pokazalo se već u prošlosti. Teroristi su 2006. godine na kelnskom kolodvoru deponirali bombe u dva regionalna vlaka. Bombe su se nalazile u putnim torbama i nisu eksplodirale zbog greške u konstrukciji.

Slično se dogodilo i 2012. u Bonnu. Na kolodvoru u tom gradu nepoznata muška osoba je na peronu ostavila putnu torbu u kojoj se nalazila bomba - ali ni ona nije bila aktivirana zbog greške u montaži. Što se nakon te dvije epizode promijenilo? Na to pitanje Ministarstvo unutarnjih poslova ne želi odgovoriti.

Ni Njemačka željeznica ne želi javno govoriti o svojim sigurnosnim mjerama. Za to su ionako zaduženi Savezni kriminalistički ured (BKA) i Njemačka policija, kazao nam je jedan glasnogovornik Deutsche Bahna.

A iz policije nam je potvrđeno da mjere koje se već provodi "uvažavaju" visoki stupanj opasnosti u zemlji i inozemstvu.

Al Kaida "voli" transportna sredstva

Rolf Tophoven, šef Instituta za istraživanje terorizma tvrdi da je sasvim normalno da trenutno vlasti reagiraju onako kako reagiraju kad se radi o informacijama: "Nije novost da teroristi odabiru europsku prometnu mrežu kao mogući cilj napada", kaže on za DW i dodaje da su takvi planovi prije svega kod Al Kaide uvijek imali "najviši prioritet".

I Timon Heinrici, glavni urednik lista "Deutsche Verkehrszeitung" (njemački list specijaliziran za promet - op. red.) vjeruje da su kolodvori mogući ciljevi: "Napadi na tim mjestima imaju puno veći učinak nego na željezničkoj pruzi, zato što je pogođen veći broj ljudi."

To zna i Željeznica. "Zato će naši radnici pojačati mjere nadzora, posebice su u fokusu sumnjive torbe i koferi", pretpostavlja Heinrici: "I Njemačka policija će pojačati broj ljudi na kolodvorima kako bi ih bolje nadzirala."

Ugrožena su ponajprije velika čvorišta poput Kölna i Frankfurta na Majni, dodaje naš sugovornik. Rolf Tophoven zato zahtijeva da se na kolodvorima instalira još više kamera za nadzor: "Upravo zahvaljujući snimkama kamera je i uhićen bombaš iz Kölna."

Kako kontroliraju drugi?

Dok njemačke vlasti trenutno ne pričaju tako rado o mjerama obrane od terora, druge europske zemlje toj temi pristupaju ofenzivnije. Nakon napada na (pri)gradske vlakove u Madridu 2004., Španjolska je pojačala sigurnosne mjere na kolodvorima. Kontrole u slučaju brzih vlakova (međugradske linije) nalikuju onima na aerodromima. U vlak putnici mogu ući tek nakon što se skenira njihovu prtljagu. Karte ne kontroliraju kondukteri, karte se pregleda u sigurnosnim koridorima preko kojih se ulazi na peron. "To je provedivo, vidimo da to funkcionira i na zračnim lukama", tvrdi prometni stručnjak Heinrici: "Ali moramo se zapitati je li taj sustav koristan u prevenciji terora. Napadi u Španjolskoj su se dogodili u prigradskom prometu, kojeg se ne štiti tako intenzivno!"

Check-in kontrole

Već krajem 90-ih godina prošlog stoljeća britanska firma Eurostar Group provodila je stroge sigurnosne kontrole na kolodvorima i međunarodnim linijama. Putnici su, slično kao i na aerodromima morali proći kroz check-in kontrolu. "Ali to nije izvedivo na Glavnom kolodvoru u Kölnu, s milijunima putnika koji tamo prođu", podsjeća Tophoven.

U Rusiji se pokušalo riješiti taj problem. Od travnja 2013. se tamo na 32 velika kolodvora provode kontrole slične onima iz zračnog prometa. Kako ipak ne bi bilo zastoja, ruske vlasti ne kontroliraju sve putnike i njihovu prtljagu, već samo neke. "I to može utjecati na smanjenje opasnosti od napada", vjeruje Tophoven. I opominje: Važno je ipak ne pridavati preveliku pozornost glasinama oko mogućih napada, jer je i to cilj terorista - sijanje straha u narodu. "Panika i histerija nisu na mjestu", zaključuje naš sugovornik.

Autori: Christian Ignatzi / Srećko Matić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić