Russland Führung

Kada je na Kongresu partije "Jedinstvena Rusija" Vladimir Putin obznanio da će se kandidovati na predstojećim predsjedničkim izborima i tako samo zamijeniti poziciju sa dosadašnjim predsjednikom Dmitrijem Medvedevom, dobre poznavaoce ruskih prilika u Njemačkoj to nije nimalo iznenadilo. "Među prijatejima i poznanicima sam dobio mnoge opklade",  kazao je rukovodilac Centra Bertold-Bajc, Aleksandar Rar.

Saša Tam, rukovodilac moskovske kancelarije fondacije Liberalne stranke "Fridrih-Nojman", nije iznenađen ovakvim razvojem događaja, odnosno, Putinovom kandidaturom za izbore naredne godine u martu. Međutim, njega čudi to da je Medvedev spreman da pod Putinovom predsjedničkom palicom preuzme mjesto premijera. "Da će on postati premijer, do prije nekoliko nedjelja sam smatrao nemogućim", kazao je Tam.

"Medvedevljevo je lice bilo tužno"

Profesor Eberhard Šnajder, iz istraživačke grupe pri berlinksoj Fondaciji za nauku i politiku, smatra da je vladajući tandem ovu odluku donio tek nedavno. Jer, Medvedev je često govorio kako će se kadidovati na mjesto predsjednika i kako bi volio da zadrži taj položaj. Šnajder je vrlo pažljivo pratio prenose ruskih televizija kada je Putin objavio kandidaturu. "Kada se kamera zaustavila na Medvedevu, njegovo lice je bilo tužno. Morao se suzdržati da ne zaplače."

Samo zbog odredbi ruskog ustava, koji ne dopušta više od dva mandata u nizu, Putin je 2008. napravio pauzu, smatra Aleksandar Rar. Jer, u biti je i kao najjači predsjednik valde imao moć u svojim rukama. "U zemlji je sve protkano ličnošću Putina. Kako vladajuća oligarhija tako i sve ključne državne upravne strukture. A osim toga on uživa veću popularnost nego Medvedev", ubijeđen je Rar. 

Zapad mora pristati na Putina

Za Sašu Tama se iza Putinove odluke da ponovo preuzme predsjedničku funkciju krije strah da Rusiji predstoje teške godine u pogledu socijalne i ekonomske situacije. "On želi da zadrži uzde u svojim rukama i da ima nekoga na koga će svaliti krivicu, a to bi u ovom slučaju mogao da bude premijer", uvjeren je rukovodilac moskovske kancelarije "Fondacije Fridirih-Nojman".

Ali, čak iako je ruska rokada iz ugla Zapada nedostojna, nedemokratska i oštro kritikovana, zapadne zemlje bi brzo trebalo da uvide da je "Putin najvažnij čovjek u Rusiji sa kojim teba razgovarati", smatra Aleksandar Rar. Eberhard Šnajder iz "Fondacije za nauku i politiku" iz Berlina to dopunjava: "Velike firme i koncerni žele i dalje da posluju s Rusijom. Mnogi predstavnici ovih kompanija kažu: Putina već znamo, a kda se s njim nešto dogovori, onda to bude i sprovedeno."

Rusija neće automatski postati autoritarnija

No, kao će izgledati tim Putin/ Medvedev na duže staze? Aleksandar Rar misli, da je uloga političkog nasljednika obezbjeđena za Medvedeva. "Ako on bude dobar premijer u Putinovom predsjedničkom mandatu, ima šansu da nakon šesto godina ponovo postane šef države." S druge strane Eberhard Šnajder smatra da će Putin ostati na vlasti i nakon prvih šest godina. "To znači do 2014. kada će imati 71 godinu. Po mom mišljenju Rusija će za to vrijeme pasti na nivo sile srednje veličine", uvjeren je Šnajder.

Aleksandar Rar isključuje mogućnost da će Putin nastaviti proces modernizacije koji je započeo Medvedev. Ali, po njegovom mišljenju sadašnji predsjednik, a uskoro novi šef vlade, bi mogao raspolagati s relativno velikom moći. "Ne mislim da će Putin biti tako moćan predsjednik, kako mnogi sada pretpostavljaju", smatra rukovodilac "Centra Bertold-Bajvc". Takođe i Saša Tam iz "Fridrih-Nojman fondacije" povratak Putina u predsjedničku fotelju ne vidi kao automatsko jačanje autoritarnog režima.

Autori: Viacheslav Jurin / Svetozar Savić

Odg. ur.: Zoran Arbutina