Mudžahedini ostaju zbog straha od prestanka pomoći islamskog svijeta?

Članovi federalne Vlade još uvijek štite radikalne Muslimane. Premijer Nikola Špirić izrazio je nedavno sumnju da bi u zemlji moglo biti skrivenih kampova za mlade. Hiljade mudžahedina iz inozemstva živi u Bosni. Oni su u zemlju došli početkom devedesetih godina kako bi pomogli svojoj muslimanskoj braći u ratu protiv Srba. Dejtonski mirovni ugovor je, podsjeća Spiegel, obavezao bosansku Vladu da ove borce vrati u njihove zemlje porijekla. Ipak to se nije desilo. Nasuprot tome Mudžahedini su se poslužili svim mogućim trikovima – usvajanjima, ženidbom ili izdašnim poklonima kako bi dobili bosanske pasoše. Doduše Komisija, koja je formirana na pritisak SAD, oduzela je državljanstvo za više od 600 nekadašnjih boraca zbog njihove prijetnje sigurnosti. No, unatoč tome država ih nije protjerala. Dotične osobe nije moguće pronaći. One, naime, često mijenjaju svoja imena, navedeno je pri tome. U pozadini se krije strah da bi nakon njjhovog protjerivanja mogla presahnuti finansijska pomoć islamskih zemalja. Bosanski mediji sada izvještavaju da se već osuđeni mudžahedini ne nalaze iza rešetaka, već se kreću slobodno i čak uživaju izvjesne privilegije. U međuvremenu su mnogi od njih podnijeli zahtjeve za azil čime se postupak protjerivanja može odgoditi godinama.

Gradilište Balkan

Neuer Zuercher Zeitung piše o knjizi pod naslovom "Balkan Prism" koju su objavili autori Johana Deimel i Wim van Meuers. Riječ je o knjizi u kojoj 40 političara, naučnika i novinara podvlači bilans angažmana Zapada u stabilizaciji Balkana nakon ratova koji su devedesetih bijesnili regionom. Većina sugovornika su već dugo angažirani na Balkanu. Knjiga se tematski bavi pitanjima kao što su posebnosti Balkana, teškoćama u izgradnji država i nacija, regionalnom suradnjom, problemima u obnovi, ekonomskim problemima, kao i europskom perspektivom zemalja zapadnog Balkana. Autor ovog članka ocjenjuje da se ona ne može pročitati u jednom dahu, ali da se svakako isplati imati je i koristiti po potrebi za različita pitanja vezana za Balkan, odnosno "europsko gradilište na Zapadnom Balaknu", kako je naslovljen ovaj tekst.