1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Najnoviji video

Multietnička demokratija na temelju aparthejda

Fabian Schmidt11. juli 2005

Prošlo je deset godina od kako se u Srebrenici dogodio najužasniji ratni zločin u Evropi od kraja Drugog svjetskog rata. Ove godine se obilježava i deseta godišnjica okončanje rata u Bosni i Hercegovini. Sve je to povod da se podvuče bilans onoga što je međunarodna zajednica tamo uradila. Taj bilans je razočaravajući, mišljenja je u svom komentaru Fabian Schmidt.

https://p.dw.com/p/AQR6
Ni nakon deset godina od genocida u Srebrenici, rane nisu zarasle.
Ni nakon deset godina od genocida u Srebrenici, rane nisu zarasle.Foto: AP

Srebrenica je i dalje najbolji dokaz promašene međunarodne politike u BiH. Deset godina nakon što su pripadnici vojske RS bez otpora ušli u nekada zaštićenu zonu UN-a, grad je i dalje ostavljen da propada. Prije deset godina je UN digao ruke od Srebrenice a i danas svjetska organizacija nerado spominje svoj krah u Srebrenici. Generalni sekretar Kofi Anan, tada specijalni izaslanik UN-a za bivšu Jugoslaviju, nije nikada uzeo učešće u centralnoj manifestaciji kojom se obilježava genocid u Srebrenici.

Srebrenica je BiH u malom. Mir u posljednih deset godina je ostao nedovršen. On se od početka zasnivao na etničkoj podjeli zemlje, iznuđen masovnim ubistvima, progonima i ratnim zločinima. Podjela zemlje na dva entiteta, Federaciju BiH i Republiku Srpsku, bio je ratni cilj predsjednika RS-a Radovana Karadžića, najtraženijeg ratnog zločinca. Njegovi nasljednici ovaj cilj nisu izgubili iz vida.

Međunarodna zajednica je nakon kraja rata pokušala na temeljima nacionalističkog sistema aparthejda izgraditi multi-nacionalnu demokratiju. To je zapisano i u Dejtonskom sporazumu koji je ustavni status dao etničkoj podjeli zemlje,a ne principu individualne jednakosti građana.

Međunarodna zajednica i njen visoki predstavnik Pedi Ešdaun nemaju namjeru da svojim ovlastima iznude temeljne promjene. Oni to prepuštaju političarima u zemlji koji treba da jednog dana izmijene ustav i izjednače ga sa evrospkim normama. Nacionalističke elite za tako nešto nemaju interesa. One sa takvim sistemom dobro žive.

Tako će se greške iz prošlosti ponavljati. Ako BiH želi u Evropu, mora usvojit novi ustav i nadvladati etničke podjele. Tada je moguć jači protisak onih koji koji su prije deset godina posredovali u potpisivanju Dejtonskog sporazuma.