1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Muslimani u Njemačkoj

26. juni 2009

Više od četiri milijuna muslimana živi u Njemačkoj. U ovoj tradicionalno kršćanskoj zemlji se sve više raspravlja o islamu. Prvi muslimani su u Njemačku došli nekoliko stoljeća prije turskih gastarbajtera.

https://p.dw.com/p/IbEk
Imam u jednoj od berlinskih džamija
Imam u jednoj od berlinskih džamijaFoto: picture-alliance/ dpa

Njemačka dugo nije htjela priznati da je useljenička zemlja, iako je oko 20 posto stanovnika stranog podrijetla. Sada se situacija, međutim, promijenila, te se država sve više zalaže za integraciju. Pri tome se najveći napori ulažu u integraciju sugrađana muslimana. Najnovije statistike govore kako u Njemačkoj živi više od četiri milijuna ljudi islamske vjeroispovijesti.

Wolfgang Schäuble, ministar unutarnjih poslova Njemačke
Wolfgang Schäuble zagovara dijalog s njemačkim muslimanimaFoto: AP / DW-Fotomontage

Najviše je muslimana Turaka, njih dva i pol milijuna. Drugu po veličini muslimansku populaciju čine upravo ljudi s Balkana - oko pola milijuna. Gotovo polovica ih ima njemačko državljanstvo, a podrijetlo vuku iz 40-ak zemalja svijeta. Kada je prije tri godine prvi put u Njemačkoj održana Islamska konferencija, ministar unutarnjih poslova Wolfgang Schäuble je s ponosom naglasio: "Islam je dio Njemačke i dio Europe. On je sastavni dio naše sadašnjosti i budućnosti. Muslimani su u Njemačkoj dobrodošli; oni trebaju unaprijediti našu zemlju."

Prva džamija izgrađena kraj Berlina prije gotovo 100 godina

Turci su najbrojniji muslimani u Njemačkoj, a mnoga gastarbajterska djeca su uzela i njemačko državljanstv
Turci su najbrojniji muslimani u Njemačkoj, a mnoga gastarbajterska djeca su uzela i njemačko državljanstvoFoto: picture-alliance/ dpa

Međutim, islam u Njemačkoj i nije tako novijeg datuma kao što se uvijek misli. Naime, prvi muslimani - dvadesetak turskih vojnika iz Osmanskog Carstva - su u Njemačku došli još u 18. stoljeću za vrijeme pruskog kralja Fridrika Vilima I. Prva džamija je izgrađena 1915. godine u blizini Berlina. U to vrijeme su muslimani u Njemačkoj uglavnom bili trgovci, diplomati i znanstvenici. Oni su se domicilnom stanovništvu doimali poput likova iz tisuću i jedne noći. Poštivanje muslimana i islama je znači bilo prisutno i prije stotinu godina - sve dok ih je bilo malo.

Nakon Drugog svjetskog rata i gospodarskog uspona Zapadne Njemačke, situacija se mijenja. Dolaze gastarbajteri! Među njima i Muslimani iz Jugoslavije. Imam bošnjačkog džemata u Essenu Džemal Hasandić objašnjava da su prvi muslimani iz Bosne i Hercegovine došli u Njemačku na mjesec-dva, odnosno na godinu ili dvije. "Mnogi su došli sami, a mnogi su u te dvije-tri godine imali hrabrosti i doveli su i žene ovdje. Ali ostali su ovdje 40 godina i ostat će ovdje do svoje smrti."

Islam još uvijek "strano tijelo" u Njemačkoj

40 godina su ostali i Turci, koji su danas najbrojniji muslimani u Njemačkoj. Uvidjevši da se neće vratiti u domovinu, muslimani su počeli glasno zahtijevati svoja vjerska prava i slobode. Počele su se graditi i prve reprezentativne džamije, te muslimani više nisu morali moliti u improviziranim prostorima.

Nacrt Centralne džamije u kölnskoj četvrti Ehrenfeld
Porastom broja muslimana počinju se graditi i velike džamije, poput ove Centralne džamije u Kölnu, koja se trenutačno gradiFoto: AP

No, iako ih je danas više od četiri milijuna, problemi još uvijek postoje, kaže generalni tajnik Centralnog vijeća muslimana u Njemačkoj, Aiman Mazyek. "Političkim strukturama još uvijek pada teško da priznaju islam," kaže Mazyek i naglašava: "Mi se nalazimo u predvorju toga razgovora. Još nismo došli u pravu sobu za dijalog. Još uvijek je prisutna slika o islamu kao protivniku i kao stranom tijelu."

Iako se razgovor o muslimanima i njihovim pravima i slobodama odvija još uvijek u predvorju, dijalog je ipak pokrenut. A muslimani danas za Nijemce nisu više samo egzotična pojava iz tisuću i jedne noći, nego susjedi i sugrađani s kojima se može normalno popričati, a i bez straha od onoga "stranog" pokoja kavica popiti.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić