Muslimani u Njemačkoj

Islam je dio sadašnjosti i budućnosti u okviru zapadne demokratije. Muslimani u Evropi i Njemačkoj pozvani su da aktivno sudjeluju u zajedničkoj izgradnji te budućnosti.

To podrazumijeva obostrano prihvatanje i angažman. Fondacije CDU i Zelenih zajeeno sa njemačkom centralom za političko obrazovanje na u Berlinu su ovih dana upravo upravo zajednički pokušali odgovriti na pitanje šta Muslimani kao ravnopravni članovi društva i države mogu sami doprinijeti u medjusobnom razumijevanju i saradnji.

Četrdeset godina već Muslimani i nemuslimani žive zajedno u Njemačkoj. Medju 3 miliona i 200 hiljada Muslimana, najveću grupu čine Turci, a potom slijede oni iz Bosne-Bošnjaci i Irana. S obzirom na ovu brojnu populaciju migracionog predznaka, koja je manje-više dobro integrisana u njemačko društvo

Ralf Füks iz Fondacije "Heinrich Böll" bliske Zelenima, pojašnjava šta je bio moto Konferencije:

"U suštini je riječ o tome da useljenici Muslimani postanu dobri gradjani države. da se identifikuju sa ovom demokratijom i ovim društvom, da uzmu učešća u javnom život, za što je preduvjet svakako, da oni i sami budu sa respektom prihvaćeni i uvažavani, da ne naidju na predrasude i diskriminaciju, da se pronadju u ovom društvu"

Predstavnik “zelenih” ovu kooperaciju, istovremeno gleda i kroz prizmu Fondacije Konrad Adenauer bliske CDU-stranci, na temu programa nazvanog “Useljavanje u Njemačku i pitanje integracije” oko čega su se godinama upravo sporili demohrišćani i “zeleni”.

Ali sticanjem državljanstva i Njemačka je stigla do one tačke gdje se može reći, kako je useljeničko društvo ustvari multireligijsko. Bilo bi dakle normalno da je Nijemac Musliman istovjetan gradjaninu krišćaninu ili onome koji se ne svrstava niti u jednu konfesiju. Medjutim, Njemačka je u tom pogledu još daleko. Kako je na Islamskoj konferenciji prošle godine rekao ministar inostranih poslova Njemačke Wolfgang Šojble:

Islam je dio Njemačke i Evrope dio naše sadašnjosti i dio naše budućnosti”.

Uprkos povećanoj konfliktnoj masi nakon terorističkih napada od 11.Septembra i velikog broja uobičajenih problema, svakodnevni život izmedju imigranata Muslimana i većinske populacije protiče” iznenadjujuće dobro” podvukao je predstavnik Fondacije Heinrich Bell.

Generalni sekretar Fondacije "Konrad Adenauer" bliske

demohrišćanima Wilhelm Štauder smatra, kako se Njemačka mora naknadno, zbog otezanja u politici, pozabaviti temom migracije i integracije. Uvijek se, kaže on pritom, priča samo o problemima useljavanja i integracije i od te “riziko-disusije” treba se odmaknuti i okrenuti na drugu stranu:

" Poredjenja radi, veoma je malo diskusije o tome, kakve šanse s tim u vezi društvo nudi. U medjuvremenu su turski poduzetnici u Njemačkoj,naprimjer, otvorili na desetine hiljada radnih mjesta. Treba sada vidjeti i kakav doprinos ovom društvu mogu dati Muslimani-umjetnici, pisci i drugi autori, kako bi obogatili kulturu ove zemlje. Ali ne iz ugla integracionih problema, nego iz ugla drugačijih pogleda, drugih kulturoloških osnova i vidjenja, što to će Njemačku samo obogatiti”.

Turski imami recimo morali bi se,obavezno što zagovara Adenauer fondacija, pripremati na dolazak u Njemačku dodaje

“Prvih pedeset imama je već u Njemačkoj. U toku naredne tri godine svaki od imama koji bude dolazio, proći će pripremni program Fondacije Konrad Adenauer i Goethe instituta u samoj Turskoj i to neće biti nikakvo čudo”

Iranski pisac koji stvara u Njemačkoj Navid Kermani, smatra da pored svih problema kave su izazvali debate o terorizmu često previdjamo činjenicu kako živi veći broj Muslimana u Njemačkoj:

“Moramo govoriti o običnim i normalnim stvarima.

Normalno sigurno nije, da neko tuče ženu, da Muslimani ne govore uopšte njemački. Dakle, postoji normalni život koji nije tako spektakularan i u takvoj normalnosti sam i ja odrastao”.

Politolog Clemence Delmas zajedno sa turskim prijateljem već od 2005 pokrenula je internet-projekat pod naslovom ”Muslimanski glas”.Muslimani okupljeni u različitim organizacijama izjašnjavaju najčešće o useljavanju i integraciji, ali treba pokrenuti diskusije i o lakšim temama, kao što su one čisto emotivne prirode: humor, umjetnost, kompleksnost života, ono što čovjeku donosi više mira u duši. Primjećujemo da nam se javlja sve više mladih koji su oduševljeni našim proijektom u internetu.

Voditelj njemačke Centrale za političko obrazovanje Thomas Krüger je rekao da je pitanje pronalaženja mjesta u društvu gradjanima Muslimanima, jedan od najvećih izazova budućnosti zapadnog drupštva uopšte. Takvom izazovu moraju se prilagoditi i sve državne ustanove i druge organizacije kao one dobrotvorne,kulturne, škole i obdaništa. Samo tako se može spriječiti istovremeno stvaranje paralelnih društava u Njemačkoj.

Sabine Ripperger - Berlin