1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
DruštvoNjemačka

Muslimani u Njemačkoj - kao nakon 11. septembra

14. januar 2024

Nakon terora Hamasa, muslimani u Njemačkoj se žale na pojačane napade. Neki su zaćutali. Neki pozivaju na intenzivniji dijalog.

https://p.dw.com/p/4b7CB
Zajedno ispred izloga - minići i burke
NejmačkaFoto: JOHN MACDOUGALL/AFP/Getty Images

„Doživio sam sedmice poslije 11. septembra (islamistički teror u SAD sa hiljadama mrtvih, prim.ur.). Osjećam kao da sam prenesen u to vrijeme", kaže Sulejman Malik, musliman iz njemačke pokrajine Tiringije. Ponekad se osjeća kao da ga „vuku za brnjicu kroz cirkusku arenu".

Iz različitih dijelova Njemačke, kaže Malik, slušamo o novim problemima sa kojima se muslimani trenutno suočavaju. To su uvrede na račun žena, koje nose marame, ili pisma mržnje upućena zajednicama. „Nedostaje onih koji kažu: Vi ste naši muslimani, mi ćemo vas zaštititi."

Malik ima 35 godina. Rođen u Pakistanu, on je – kako se to obično kaže – dobro integrisan musliman iz zajednice Ahmadija, reformskog pokreta osnovanog krajem 19. vijeka. Govori tečno njemački, radi kao konsultant u kadrovskoj službi i zamjenik je načelnika Rita, sjevernog dijela Erfurta - glavnog grada Tiringije. Raduje se njemačkom katoličkom danu, koji u Erfurt stiže krajem maja. Dugi niz godina brine o izgradnji male džamije u industrijskoj zoni na periferiji grada.

Patnja, užas, saosjećanje

Malik za Dojče vele (DW) kaže da se ljudi, koji imaju saosjećanje prema nevino stradalom palestinskom civilnom stanovništvu u Pojasu Gaze, i to direktno ispolje, odmah „povezuju sa antisemitizmom". Ali „ne misli ni svaki Jevrej da su akcije izraelske vlade dobre", ističe.

U intervjuu, Malik oštro osuđuje Hamasov teror protiv Izraela. On citira pasus u Kuranu, koji zabranjuje napade na tuđa vjerska mjesta. On naglašava da je „dužnost muslimana da štite jevrejski život". Onaj ko postupa drugačije, taj nije razumio učenje islama. Društvo treba da vidi muslimane kao partnere u borbi protiv antisemitizma.

Malik se u razgovoru takođe osvrće na situaciju u svojoj saveznoj pokrajini Tiringiji i desničarsku ekstremističku partiju Alternativu za Njemačku (AfD). „Imamo stranku, koja, ako je vjerovati anketama, već ima skoro trećinu glasova i koja je islamofobiju učinila svojim programom." Svake nedelje, dodaje Malik, desničarski ekstremisti protestuju ispred zgrade džamije u njegovoj zajednici.

Krajem juna 2023. godine, poslije višegodišnjeg rada, stručnjaci su predstavili sveobuhvatnu studiju „Muslimofobija – njemački bilans” ("Muslimfeindlichkeit – eine deutsche Bilanz"). Vlada Njemačke je studiju naručila od Nezavisne ekspertske grupe za antimuslimanstvo (UEM) nakon rasističkog napada u Hanauu, u kojem je desničarski ekstremista ubio devet mladih ljudi migrantskog porijekla u februaru 2020. U napadu je ubijen i mladić porijeklom iz Bosne i Hercegovine, Hamza Kurtović. Po njemu je nazvana i nagrada za angažman u borbi protiv rasizma. „Nagrada Hamza Kurtović" prvi put je dodijeljena 2022. a pokrovitelj nagrade je njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz).

Hanau: Borba protiv zaborava

„Nije marginalni fenomen”

Studija ilustruje razmjere neprijateljskog stava prema muslimanima u njemačkom društvu. Ona prije svega pokazuje koliko se nedovoljno o tome zna. Dugo se zločini protiv muslimana nisu posebno evidentirali. Ono što je, međutim, jasno jeste da „neprijateljstvo prema muslimanima nije marginalni društveni fenomen, već je rasprostranjeno u velikim dijelovima njemačkog društva i da je ostalo na konstantno visokom nivou dugi niz godina“.

Od 7. oktobra, dana krvavog terora Hamasa protiv Izraela, ali posebno zbog demonstracija, koje su nakon toga uslijedile na njemačkim ulicama i u kojima je slavljen masakr i uskraćivano pravo Izraela na postojanje, o studiji se više gotovo i ne govori. Ona je čak imala samo sporednu ulogu i na "Njemačkoj konferenciji o islamu" savezne vlade održanoj u Ministarstvu unutrašnjih poslova u novembru prošle godine. Politička pitanja su očigledno nanovo sortirana.

U nedeljama nakon zločina iz raznih regiona Njemačke stizali su izvještaji o napadima na džamije, oštećenju imovine i prijetećim pismima. Bili su u sjenci povećane islamofobije i nisu nestali.

Vjerovatno najspektakularniji slučaj desio se prije Božića, kada je izbio požar u stambenoj zgradi u Vehtersbahu, u pokrajini Hesen. Riječi „Stranci napolje“ naknadno su otkrivene na nekoliko zidova zgrade. Od tada se postavlja i pitanje rasno motivisanog podmetanja požara. Istraga je u toku. U kući je živjela porodica iz Pakistana, koja već dugo živi u Vehtersbahu i integrisana je u njemačko društvo.

Propalestinske demonstracije u Berlinu
Propalestinske demonstracije u BerlinuFoto: Sean Gallup/Getty Images

Malik je frustriran što ima premalo statistike i premalo potvrđenih činjenica o antimuslimanskim napadima u Njemačkoj. Novije brojke o zločinima prema muslimanima u posljednjim mjesecima 2023. još nisu dostupne. Zaposleni u nekim savjetodavnim centrima govore o primjetnom porastu. Đaci pričaju kako osjećaju da ih se konstantno nešto zapitkuje i da su pod pritiskom. A neki na nivou udruženja, svoje komentare prije četiri ili pet nedelja sada odbacuju. Druge institucije vide fundamentalnu nelagodu u aktuelnom diskursu. Mnogi smatraju da se njihovi stavovi o palestinsko-izraelskom sukobu ne čuju.

„Postoji široka muslimanska javnost, koja živi ovdje u Nemačkoj bez ikakvih problema i dijeli vrijednosti ovog društva", kaže Sulejman (Süleyman) Bag, bivši novinar u Berlinu. „Pogled na ovu normalnost se izgubio." Sada se ponekad čini kao da su muslimani uvijek bili društveni problem u Njemačkoj. Izvještaji Savezne kancelarije za zaštitu ustava pokazuju da su desničarski i ljevičarski ekstremizam ozbiljniji od islamističkih incidenata.

Zajedno protiv mržnje

Upozorenje na „takmičenje žrtvama"

Za Erena Guverdžina (Güvercin) iz liberalnog društva Alhambra gledanje na samo jedan oblik rasizma – antimuslimanski – nije dovoljno. Naravno, to je trenutno „važna tema“. Ali to ne bi trebalo da postane „takmičenje žrtvama" u kojem fokus na jedan rasizam ignoriše drugi rasizam. Ako muslimansko društvo ne govori otvoreno o problemima u svojim redovima, o antisemitskim klišeima i mržnji prema Jevrejima, neće moći da krene naprijed sa sopstvenim iskustvima isključenosti.

Prema Guverdžinu, to se odnosi i na cijelu zemlju. „Politika i društvo moraju ozbiljnije da sagledaju porast rasizma. Zato je izvještaj predstavljen u junu 2023. i njegove preporuke za akciju i dalje važan za političare. Oni takođe imaju veću odgovornost nego ranije da ozbiljnije shvate pitanje rasizma.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.