1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Muslimanka, 17, traži selefiju radi udaje"

9. april 2014

Da i strogi vjernici muslimani flertaju putem Interneta te da i selefije tako tragaju za svojim mladama - u to se uvjerio njemački list "Die Welt". Tisak donosi i recenziju zbirke priča jednog hrvatskog pisca.

https://p.dw.com/p/1BeGy
erstes Auktionshaus für Muslime im Internet
Foto: picture-alliance/dpa

U članku pod naslovom "Muslimanka, 17, traži prijatnog selefiju radi udaje", njemački list Die Welt opisuje kako su njegovi novinari istražili stranice na Internetu, na kojima se okupljaju radikalni mladi muslimani i muslimanke, koji traže suprugu ili supruga. Novinari Die Welta su se tako prijavili na Facebooku s profilom pod lažnim imenom Yasmin D.:

"Kao Yasmin D., koja je rođena u Beirutu, ali trenutačno živi u Njemačkoj i otac joj je Nijemac, krećemo se po mutnim internetskim stranicama, koje propagiraju džihad protiv nevjernika. Pri surfanju po profilima naših novih prijatelja nailazimo na zapaljene izraelske i američke zastave. Ti mladići poziraju s kalašnjikovima i s zamotanima licima kao da su odlučni odmah krenuti u rat. Brzo nam postaje jasno da ti mladi hvalisavci žele prije svega jednu stvar: oženiti se, i to što je prije moguće. Pristupamo jednoj stranici na Facebooku pod nazivom 'Islamski brak u Njemačkoj' i postavljamo opis, u kojem navodimo da je Yasmin D. stroga vjernica muslimanka, koja rado kuha, pjeva i koja želi hrabrog lava za muža, s kojim želi imati puno djece. Poput naših 'sestara' se prikazujemo samo pokrivene. Nakon manje od 24 sata se u mrežu hvataju prve 'džihadske ribice'. Naše statuse začinjamo s arapskim izrazima poput 'inšallah' i 'mašallah', kako bismo zadobili povjerenje naših radikalnih sugovornika."

Dvije muslimanke s burkama
Novinari Die Welta su izmišljeni profil Yasmin D. prikazali pokrivenu- tako da se ne može bilo što prepoznatiFoto: AP

Selefijski žargon i arapske riječi

Die Welt u nastavku opisuje da se na stranici "Islamski brak u Njemačkoj", sa svojih više od 3.000 članova, može naći različitih muškaraca i žena spremnih na udaju. Na primjer, radikalnog selefiju, koji planira odseliti u Siriju, zatim osjetljivog njemačkog konvertita, koji je upravo okončao svoj studij medicine, ili pak 40-godišnju migranticu, koja traži vjernog muža, navodi Die Welt, dodajući da na tim stranicama ljubav izgleda igra podređenu ulogu.

"U roku od deset dana smo chatali s dvanaest muškaraca. Bilo je veoma lako razgovarati s njima, jer su ti muškarci pričljivi, postavljaju puno pitanja i pokazuju interes za nas. Isprva nas je to činilo nervoznima, jer nismo mogli razumjeti selefijski žargon sa svim tim arapskim riječima i izrekama i bili smo nesigurni koliko daleko smijemo ići pri flertanju s jednim selefijom. Ali smo naučili da se tu očito češće treba koristiti 'inšallah' i da gramatika i pravopis nisu važni. Uočavamo da itekako smijemo pričati viceve i pisati smileyje, te da šerijat očito dopušta komplimente. Ali, primjećujemo i koliko nepovjerenja ti muslimani imaju prema njemačkim vlastima", piše Die Welt.

Muslimani pred kompjuterom
Žele što prije oženiti seFoto: AP

List ujedno dodaje: "Kad se naš projekt približavao kraju, bili smo pomalo tužni. Gotovo da nam je žao muškaraca, kojima smo obećali ženidbu. Nekima od njih se javio naš 'otac' i pod prijetnjom poduzimanja pravnih koraka ih prisilio da prekinu kontakt. Drugi pak nikad neće znati zašto je naš profil odjednom nestao. Šteta - mnogi od njih su u biti bili fini momci."

Bijeg od "izgubljenog desetljeća" ratova

Švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) donosi recenziju na njemački prevedene zbirke priča "Od svih nevjerojatnih stvari", hrvatskog pisca Romana Simića Bodrožića. NZZ navodi da njegove priče nisu tumačenje, već izražaj nerazumijevanja, te da je njegovim pričama važnije pitanje nego odgovor. Simić je rođen 1972. u Zadru, piše dalje NZZ. "Tada je taj grad bio dio Jugoslavije. Kad je rat izbio 1991., Simiću je bilo 19 godina i napustio je vojsku. Rat je ipak u njegovim pričama na jedan jeziv način prisutan. Simićeva kratke priče se odigravaju u prividno zaštićenim prostorima. U stvarnosti su one nepregledne i beskrajne. Najčešće se radi o odnosima: između muškarca i žene, roditelja i djece, ili prijatelja. Njihova svakodnevica nije uzbudljiva. Oni su konačno pobjegli od 'izgubljenog desetljeća' ratova, navodi se u knjizi 'Ptice Diomeda'. Simić piše o ljudima i stvarima, koji gube ravnotežu. Njegovi tekstovi stalno pomiču ili gube svoje središte. Upravo to im pridaje jedno bestežinsko stanje, koje je dio 'nevjerojatnog' umjetničkog izražaja toga autora", piše NZZ zaključujući da je u Simićevim pričama "ljubav suprotstavljena ratu".

Autorica: Marina Martinović

Odg. urednica: Jasmina Rose