1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Naše neželjene kolonije

3. august 2007

Da li EU od Bosne i Kosova može napraviti stabilne države? Dejtonski sporazum odveo BiH-u u ćorsokak.

https://p.dw.com/p/BPTy
Visoki predstavnik u BiH Miroslav LajčakFoto: AP

U članku pod nazivom «Naše neželjene kolonije» njemački nedjeljnik «Die Zeit» postavlja pitanje da li Evropska Unija od Bosne i Hercegovine i Kosova može napraviti stabilne države:

«Dejtonski sporazum donio je mir u Bosnu i Hercegovinu, o onda je odveo zemlju u ćorsokak. Po tom pitanju slažu se svi medjunarodni diplomati. Ali na pitanje kako izaći iz slijepe ulice, trenutno niko nema precizan odgovor. Reforma Ustava, koja bi uklonila paralelne institucije i ojačala centralnu državu, propala je zbog otpora rasjepkanog HDZ-a i «Stranke za Bosnu i Hercegovinu» Harisa Silajdžića. On je jedini preživjeli i politički aktivni supotpisnik Dejtonskog sporazuma i zastupa radikalni stav, koji glasi: ukidanje Republike Srpske. Na njegove zahtjeve iz Banja Luke redovno stiže odgovor , koji glasi: secesija Republike Srpske. Niko u zemlji ovog trenutka ne vjeruje da je ideja evropske integracije jača od dinamike segregacije. Nakon što je novi visoki predstavnik Miroslav Lajčak prije dvije sedmice otpustio 35 policajaca iz Republike Srpske jer su učestvovali u masakru nad Srebreničanima, čini se da u 12-oj godini nakon potpisivanja Deytonskog mirovnog sporazuma, u Bosni i Hercegovni nisu prezentne samo linije fronta već i zaostali zločinci.»

piše «Die Zeit» i odslikava situaciju u Brčkom, kroz prizmu njegove žiteljke Snježane Filipović:

«Snježanu posao svakodnevno podsjeća na rat. Ona dokumentira ratne zločine. Barem navečer on od toga želi da se distancira, da ne bi, kako kaže, poludjela. Prije tri godine doselila je u Brčko, grad sa imenom koje se ne može izgovoriti. Muslimani, Srbi i Hrvati ovdje žive relativno mirno. Za razliku od običaja koji vladaju u zemlji, policija je ovdje integrirana, sudski procesi odvijaju se na bazi dokaza a ne etničke pripadnosti. Mladi idu skupa u školu. Kada se uveče, po etničkoj pripadnosti, raspodijele po diskotekama, u najmanju ruku slušaju istu muziku. Riječ je o pjesmi bosanskog rapera Ede Majke, koja govori o hrvatskom ratnom veteranu, koji se zaljubio u Srpkinju. Sama Snježana kćerka je Muslimana i Hrvatice, a udata je za Srbina. Kaže, ne želim reći da je u Brčkom idealno, ali u odnosu na ostatak zemlje, ovdje je naprosto božanstveno.»

piše nedjeljnik «Die Zeit». U članku pod nazivom «Jeremić izjavio da je kompromis moguć» «Frankfurter Allgemeine Zeitung» komentira jučerašnju izjavu ministra vanjskih poslova Srbije:

«Jeremić je nabrojao kompromise, na koje je Srbija spremna. Beograd je spreman dati Kosovu suverenost kada je u pitanju samostalan pristup Svjetskoj banci i Medjunarodnom monetarnom fondu. Ovu ponudu je Zapad više puta kritizirao jer ona ima za cilj da Srbija finansijsku odgovornost za pokrajinu, na koju polaže pravo, prebaci na medjunarodnu zajednicu. Jedino što je novo u izjavi ministra vanjskih poslova Srbije je da bi Kosovo, s tim u vezi, moglo imati jednu vrstu predstavništva u inostranstvu. On je medjutim mislio na trgovinsku komoru. No, izjave Jeremića na unutrašnjo-političkom planu imaju težinu, samo ukoliko dobiju podršku premijera Vojislava Koštunice.»

piše «Frankfurter Allgemeine Zeitung». U članku pod nazivom: «Ujedinjeni Narodi dali saglasnost za rad kosovske Trojke – Srbi i Albanci ostaju nepopustljivi» piše

«Generalni sekretar UN-a Ban Ki Moon saglasan je sa radom Trojke za Kosovo, u kojoj su zastupljeni po jedan predstavnik Sjedinjenih Država, Rusije i Evropske Unije. Do 10. decembra on očekuje izvještaj kontakt grupe, u kojoj su Amerika, Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Italija i Rusija. Havijer Solana je najavio da bi pregovori mogli početi sredinom avgusta. Srbijanski premijer Koštunica izjavio je da se radi o prvim istinskim pregovorima o davanju autonomije albanskoj nacionalnoj manjini na Kosovu kao dijelu Srbije. Kao besmislene on je odbacio prijedloge o Srbiji i Kosovu kao dvije federalne jedinice. Albanci su ponovili da se o nezavisnosti nema šta pregovarati, te da je prijedlog Martija Ahtisarija dokumenat koji ne može da se mijenja.»

zaključuje «Sueddeutsche Zeitung» iz Muenchena.