Na Kosovu samo snage za hitne intervencije?

Snage KFOR-a broje 16.000 vojnika. Sa oko 2.300 vojnika, Njemačka je „najprisutnija“ u okviru mirovnih snaga NATO na Kosovu. Generalni sekretar je prije Kosova, prije nedjelju dana, boravio i u Avganistanu. I tamo se lično uvjerio u bezbjednosnu situaciju i vladi obećao podršku NATO sada uoči izbora.

Smanjiti snage KFOR-a

Rasmusen je tokom posjete Kosovu potvrdio da će početkom sljedeće godine broj vojnika Kfora na Kosovu biti smanjen sa 16.000 na 10.000, a da je kasnije moguće i dalje smanjenje na 5.700 vojnika.

"Sve će to, međutim, zavisiti od situacije na Kosovu i regionu", rekao je Rasmusen. "Želim da istaknem da ta odluka predstavlja napredak u bezbjednosnoj situaciji na Kosovu. Ta odluka će se sprovesti u skladu sa kontinuiranim napretkom u bezbjednosnoj situaciji i mi nećemo donositi odluke koje će negativno uticati na sigurnost na Kosovu", rekao je on.

Generalni sekretar NATO-a izrazio je očekivanje da će se tokom njegovog petogodišnjeg mandata broj pripadnika međunarodnih mirovnih snaga na Kosovu smanjiti na nivo snaga za hitne intervencije.

Osigurati evroatlantsku budućnsot Balkana

Rasmunsen je poslije razgovora sa predsjednikom i premijerom Kosova, Fatmirom Sejdiuom i Hašimom Tačijem, istakao da će Kosovo imati visoko mjesto među njegovim prioritetima i da to pokazuje i njegov dolazak u Prištinu samo nekoliko dana po preuzimanju dužnosti generalnog sekretara NATO-a.

Ponovio je da je odluka o smanjenju broja vojnika Kfora rezultat poboljšanja bezbjednosne situacije na Kosovu. Bezbjednost međutim očigledno nije bilo jedino pitanje kojim je generalni sekretar bio okupiran, budući da je pored ostalog izjavio:

„Moja vizija je da osiguram evroatlantsku perspektivu za sve zemlje Balkana… za Kosovo, kao i za Srbiju.“

Ni misija u Avganistanu ne može vječno trajati. Prilikom stupanja na dužnost Rasmusena su pitali kako definiše uspješnu misiju, tj. kada bi NATO mogao da se povuče:

„Uspjeh bi bio kada bi smo bezbjednost zemlje mogli da prepustimo Avganistancima. Uspjeh bi bio razvoj mirnog i stabilnog društva u Avganistanu, dobra vlada, poštovanje ljudskih prava i principa pravne države.“

Poštovanje teritorijalnog integriteta

Poslije Avganistana koji mu je prioritet broj jedan – Rasmusenu je veoma stalo da poboljša odnose sa Rusijom.

„Nisam sanjar. Očigledno da postoje velike razlike u mišljenju. Mi moramo insistirati na tome da Rusije u potpunosti ispuni svoje međunarodne obaveze – u to spada i poštovanje teritorijalnog integriteta i političkih sloboda susjeda. Ali, ne smijemo dozvoliti da te razlike u mišljenju zatruju naše odnose.“

Autor: ts/dr/nj

Odg. urednik: Svetozar Savić