Na krilima njemačkog jezika

Ovom nevelikom knjigom, Gimnazija čuva uspomenu, ali poimenice, na svakog svog učenika i burne događaje kroz koje su oni prošli, zajedno sa svojim profesorima, isprativši jedan vijek na uzavrelom Balkanu. Među poznatim imenima su ona sarajevskih umjetnika, arhitekata, privrednika, rokera...

"Ja volim da kažem da naša škola ide ispred svog vremena. Imamo olimpijske pobjednike iz informatike i matematike, a u posljednje vrijeme i u stranim jezicima, umjetnosti i sportu. Intenzivni njemački jezik, kako zovemo ovaj naš projekat, uveden je prije osam godina u saradnji sa njemačkom Vladom i uz posredovanje njemačke Ambasade u BiH“, kaže direktorica Arnautović i dodaje da svake godine, generacija učenika nakon četvorogodišnjeg školovanja, polaže vrlo zahtjevan test iz njemačkog jezika. Sa tom, međunarodno priznatom diplomom, ovi svršeni srednjoškolci imaju mogućnost da se upišu na univerzitete na njemačkom govornom području, bez dodatnih provjera znanja jezika.

Dobra saradnju sa školama u Njemačkoj

„U martu ove godine, posjetio nas je ministar Earle i uručio nam Pasch (Partnerschulen) plaketu, koja zapravo znači da smo škola partner među nekoliko odabranih iz BiH, u projektima koji se vode u saradnji sa njemačkom Vladom, kroz program intenzivnog njemačkog jezika“, kaže direktorica Druge gimnazije. Profesorica i ispitivač, Merima Ćelović, dodaje da je riječ o vrlo zahtjevnom C1 programu, intenziviranom brojem sati, tokom cijelog četvorogodišnjeg školovanja. „Svi kandidati su do sada sa uspjehom položili završni ispit iz njemačkog jezika, sa vrlo visokim prosjekom. Interes je od početka veliki sa grupama od 15 do 30 polaznika. On stalno raste, iako broj učenika povratnika opada“, kaže profesorica Ćelović.

Simpatična Amila Smajlović, učenica prvog razreda Druge gimnazije, koja uči po programu intenzivnog njemačkog jezika ima jasan cilj: „Želim da naučim njemački jezik, jer se nadam da ću poslije studirati u Njemačkoj ili Austriji. Čitam i pratim sve što mi je dostupno na njemačkom jeziku: satelitske programe, informatiku, filmove, knjige... „Jesi li čitala Tomasa Mana na njemačkom? 'Čarobni brijeg' ili 'Budenbrokove'?“ pitam. „Ne, njega, ne. Ali puno znam o Njemačkoj, sve one osnovne informacije su mi poznate“, kaže Amila i dodaje da ne zna ko je u Njemačkoj na vlasti, jer je politika i inače ne zanima. „A njemačka muzika?“ „O, da, obožavam grupu 'Modern Talking' i njenog lidera Ditera Bolena (Dieter Bohlen) i Nenu.

„Volim Njemačku pošto je čista“

Emir Bajramović, Amilin drug iz prvog razreda, želio bi da studira građevinu u Njemačkoj, jer ga baš to zanima. „Računaš li na neku stipendiju ili pomoć roditelja?“ pitam. „Želio bih da nađem neki posao pa da sam sebi to finansiram“, kaže Emir. „Onako, kao što to rade mladi Nijemci?“ „Da, baš tako.“ Emir voli Njemačku 'zato što je čista' i navija za „Bayern“.

Osnove njemačkog jezika stekao je gledajući njemačke televizijske kanale, a bio je i nekoliko puta u Münchenu i Stuttgartu. Pitam ga da li bi volio živjeti u Njemačkoj jedan period. „Ne jedan period. Zauvijek“, kaže Emir. Anur Muharemović iz trećeg razreda Druge gimnazije, koji radi po ovom programu, 'sakrio se u knjigu' otvorio je na lekciji br.3 i pravi se da čita. U starom, dobrom, sarajevskom fazonu kaže: „Nisam nikad prije vidio ovu lekciju, samo sam je 'nako otvorio.“ „Zato da te ja ništa ne pitam?“ „Ma ja“, kaže Anur i dodaje: „Znate, do upisa u srednju školu, mislio sam da mi ide matematika, a onda sam skontao da mi ne ide i da mi je njemački jezik bolji. Imamo dobre profesore, dobru ekipu za rad, a i atmosfera je dobra, kao što vidite. Rodio sam se u Nürnbergu, živio tamo četiri godine i sada bih se volio vratiti u Njemačku da studiram. Ovdje su profesori na fakultetima još uvijek u nekom starom fazonu, a Bolonjski proces još nije zaživio.“

Njegov drug iz trećeg razreda Eldar Bjelak upisao je program intenzivnog njemačkog jer izrazito voli ovaj jezik. „Oduvijek gledam samo njemačke televizijske kanale“, kaže Eldar. „Onda ti znaš kakva je situacija u Njemačkoj. Da li je ta zemlja još uvijek u recesiji?“ „Joj, jeste. Ali, evo Volkswagen se ponovo uzdiže... „ kaže. Ako joj se posreći, Amna Kapić, sada učenica trećeg razreda, studiraće menadžment u Njemačkoj. Za smještaj ne mora da brine: u Njemačkoj se rodila i tamo još uvijek ima mnogo rodbine. „Sada sve zavisi samo od mene“, kaže Amna.

Jugo- Švabica u Drugoj gimnaziji

Njemački jezik predaju profesorice Merima Ćelović i Lara Hedžić, a od početka septembra, s njima je i njemačka lektorica Tina Šimunović. Za sebe kaže da je Jugo- Švabica, prvi put je BiH i ako joj se dopadne, može ostati do 6 godina na ovom poslu. „Pa, Tina, kakvi su prvi utisci?“ „Fascinirana sam bosanskim mentalitetom. Doživjela sam Bosance kao veoma tople ljude, sa velikim srcem. Volim što su društveni, lako sam se kao stranac uklopila i mogu lako komunicirati“, kaže Tina i dodaje da joj se ne sviđa što u Sarajevu ima mnogo – smeća. „Putovala sam mnogo po Evropi i mislim da je ovo najprljaviji glavni grad“, kaže ona i ponovo se vraća na bosansku toplinu: „Ovdje kad pričaš sa policajcem on se šali, pita odakle si. Jako sam se iznenadila da je to tako.“ „To vam se dopada?“ „Ma, skroz. Zaljubljena sam u to“, kaže Tina.

Lara Hedžić, treća je profesorica iz ovog trolista njemačkog intenzivnog programa. Pet godina poučava mlade Sarajlije ovom jeziku i veoma je zadovoljna nivoom znanja svojih učenika. „Poznavanje njemačke kulture i njihovo emotivno povezivanje sa Njemačkom, nama uveliko olakšava posao. Nastava na časovima njemačkog jezika isključivo je na njemačkom. Prošle godine išli smo sa desetak učenika u Hepenheim u Schwarzwaldu, gdje smo imali jedan projekat koji se zvao 'Bajke', u kojem smo obrađivali jednu bosansku bajku zajedno sa njemačkim učenicima, koji su zatim došli kod nas u Sarajevo“, kaže Lara Hedžić i dodaje da oni prate svoje učenike koji završavaju gimnaziju po programu intenzivnog njemačkog jezika. „Iz svake generacije bude nekoliko učenika koji nastave školovanje u zemljama njemačkog govornog područja i ovaj naš program pokaže se vrlo dragocjenim za njih“, kaže ova mlada profesorica.

Autorka: Ljiljana Pirolić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić