1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Najnoviji video

Na Međunarodnom sudu pravde nastavlja se rasprava po tužbi BiH protiv SCG

Dževad SAbljaković18. april 2006

Međunarodni sud pravde u Hagu je prošle sedmice obilježio šest decenija postojanja i rada. Najviša pravosudna institucija Ujedinjenih nacija osnovana je 18. aprila 1946. ali svečana sjednica povodom tog jubileja održana je nekoliko dana ranije. Na sam dan šezdesetogodišnjice, danas, nastavlja se rasprava po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Savezne Republike Jugoslavije, odnosno današnje Srbije i Crne Gore za genocid, počinjen nad Bošnjacima u ratu od 92. do 95. godine.

https://p.dw.com/p/AUuI
Međunarodni sud pravde u Hagu slavi danas šezdeset godina
Međunarodni sud pravde u Hagu slavi danas šezdeset godinaFoto: Internationaler Gerichtshof

Nakon pauze od dvadeset dana u sporu "Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore", jedinstvenom procesu, jer se prvi put u istoriji ovog suda vodi po tužbi za genocid, jutros počinje završna runda razmjene argumenata. Pravni zastupnici Sarajeva će imati pet dana na raspolaganju kako bi još jednom potkrijepili navode svoje tužbe. Nema sumnje da su za kraj ostavili najjače argumente kojima che naglasiti da ubistva, mučenja i zatvaranja civila, razaranja gradova i sela i uništavanja vjerskih i kulturnih spomenika, masovne deportacije i drugi zločini počinjeni, između 92. i 95. u Bosni i Hercegovini, uz presudnu saglasnost i vojnu i materijalnu pomoć Beograda, zaslužuju samo ime genocid.

Nedelju dana poslije toga, zastupnici Srbije i Crne Gore će od 2. do 9. maja nastojati da opovrgnu te navode. Taj pravni tim – gotovo je sigurno – potkrepljivaće dvije osnovne tačke svoje odbrane, koje na izvjestan način jedna drugu isključuju. Član tima Tibor Varadi i dalje pobija nadležnost Međunarodnog suda pravde za ovaj spor, pošto, po njegovoj tvrdnji, Savezna Republika Jugoslavija nije bila članica Ujedinjenih nacija niti potpisnica Konvencije o genocidu u trenu kad je podnesena tužba.

U isto vrijeme, profesor Radoslav Stojanović i drugi zastupnici Beograda priznaju nadležnost suda samim tim što su razradili odbranu. Oni ne poriču da su u periodu na koji se odnosi optužnica počinjeni teški ratni i zločini protiv čovječnosti, ali i kategorički tvrde da genocida nije bilo niti ikakvog upliva vlasti u Beogradu na rat u Bosni i Hercegovini.

Postupak se zavrsava devetog maja, a odluku suda ne bi trebalo očekivati prije kraja ove ili početka sljedeće godine.

Kakva god da bude, ta odluka će zauzeti istaknuto mjesto u istoriji Međunarodnog suda pravde, koja je ušla u sedmu deceniju. Jer na petnaestočlanom sudskom vijeću je težak zadatak: na osnovu onog što je navedeno u tužbi i dvoipomjesečnoj raspravi sudije treba da odluče da li su zločini, počinjeni između 92. i 95. u Bosni i Hercegovini, i koje ne poriče ni tužena strana, izvršeni uz pomoć Beograda i sa genocidnom namjerom ili ne.

Presuda Međunarodnog suda pravde je konačna i na nju nije mogućno uložiti žalbu.