Na potezu Evropska centralna banka

Predsjednik Europske centralna banke samom sebi je postavio visoke standarde: Prije sedmicu je Mario Draghi u Londonu izjavio da će Europska centralna banka „u okviru svog mandata učiniti sve što je neophodno kako bi zadržala euro“. „I vjerujte mi to će biti dovoljno,“ rekao je Draghi. „Europska centralna banka mora neizostavno djelovati kako bi opravdala nastala očekivanja.“  Na ovaj način analitičari opisuju raspoloženje na financijskim tržištima.

Presuda u septembru

Špekulira se da će Europska centralna banka otkupiti državne obveznice europskih država u krizi među kojima Španjolske i Italije i to moguće skupa sa Europskim fondom za pomoć euru ESFS i dugoročnim Fondom za spas eura ESM. Očekuje se da bi takva akcija Europske centralne banke doprinijela smanjenju kamata za državne obveznice samim tim i rasterećenju država u krizi.

I dok Europska centralna banka smije kupovati državne obveznice samo na sekundarnom tržištu, EFSF i ESM mogli bi otkupiti obveznice direktno od država. Prema pisanju njemačkog lista Sueddeutsche Zeitung, Europska centralna banka još uvijek nije donijela formalnu odluku u tom smislu, već čeka na presudu njemačkog Ustavnog suda o Europskom fondu za spas eura. Presuda je najavljena za 12. septembar.

Usamljeni Weidmann

Europska centralna banka je prvi put otkupila državne obveznice europskih zemalja u krizi 2012. godine kako bi zaštitila euro zonu. Do početka 2012. godine banka je otkupila obveznice u visini od oko 210 milijardi eura. Protivnik ovakvih postupaka Europske centralne banke je njemačka Centralna banka. Tako se u Frankfurtu saznaje da će se prije sjednice Europske centralne banke sastati njen šef Draghi i predsjednik njemačke Centralne banke Jens Weidmann. Weidmann važi za nekoga ko je u svojim stavovima vrlo usamljen u Vijeću Europske centralne banke.

I dok se očekuje odluka Europske centralne banke o daljim koracima u aktualnoj krzi eura, u najzaduženijoj članici zajedničke moentarne unije – Grčkoj – postignut je dogovor između koalicionih partnera o novom programu štednje. „Političko vodstvo je prihvatilo premijerov prijedlog", izjavio je grčki ministar financija Janis Sturnaras nakon trosatnih pregovora. Prethodno su vladajuće stranke odustale od svog protivljenja novim mjerama štednje. Od štednje i nastavka reformi ovisi konačna procjena MMF-a, Euroske centralne banke i Europske komisije od čije financijske pomoći ovisi Grčka. Novi paket mjera štednje podrazumijeva uštedu od 11,5 milijardi eura.

Autor: Zorica Ilić (dw)

Odgovorni urednik: Svetozar Savić