Na predsjednickim izborima glasovalo 20 posto Hrvata u inozemstvu

Nesto vise od 77 tisuca hrvatskih gradana izaslo je na predsjednicke izbore u 50 drzava svijeta. Najvise glasova u inozemstvu osvojila je Jadranka Kosor i to gotovo 50 tisuca ili 60 posto, dok je Stjepan Mesic dobio tek 13 posto sa 10 tisuca glasova, a Boris Miksic 10 posto i 7 tisuca glasova. Rezultati biraca u inozemstvu ucvrstili su drugu poziciju Jadranke Kosor u konacnim rezultatima prvog kruga i time otvorili put drugi krug predsjednickih izbora za dva tjedna, gdje c biraci odlucivati izmedu Mesica i Kosor. U Belgiji i Nizozemskoj biraci su glasovali u veleposlanstvima ciji su djelatnici jucer izjavili da izbori za predsjednika Republike Hrvastke traju uredno, sa sitnim problemima s listama biraca koje uvijek stizu iz Zagreba i po pravilu su kronicno neosvjezene tako da clanovi izbornih komisija, po tko zna koji put i kao sto se zbiva prilikom svakih novih izbora, unose iste podatke o istim ljudima. Pozivu na glasovanje obicno se odazove oko trecine glasaca, sto je i jucer bio slucaj. U Bruxelles su dosli u vecim skupinama biraci iz Luxembourga, a to znaci da su morali prevaliti put od oko 450 kilometara. U Nizozemskoj je pak ovoga puta bilo manje posla jer, za razliku od proslih izbora, nisu glasovali haaski pritvorenici. Sporazumom RH i Kraljevine Nizozemske ovoga se puta glasovalo samo u prostorijama veleposlanstva na adresi Amaliastraat, u samom centru grada, pa je stoga bilo nemoguce uciniti primjeren sigurnosni aranzman za hrvatske gradane iz UN-ove pritvorne jedinice u Scheveningenu. Na proslim su izborima, prije godinu dana, pritvorenici glasovali u prostoriji zatvora Scheveningen. Mogucnost sudjelovanja na izborima imaju takoder i pomorci no niti jedan hrvatski brod u najvecoj luci na svijetu Rotterdam kao ni u susjednom belgijskom Antwerpenu nije posluzio kao privremeno glasacko mjesto. Predsjednicki izbori u vijestima zauzimaju tek drugo ili trece mjesto vanjskopolitickih zbivanja  jer su zapravo jedina tema koja oduzima glavninu minutaze i prostora posljedice tragedije u jugoistocnoj Aziji. Belgijski je nacionalni radio, primjerice, u Zagreb je poslao posebnog izvjestitelja. U Francuskoj u onih nekoliko redova informacija prognoziraju ishod pozivajuci se na ispitivanja javnog mnijenja. Spominje se takoder dugotrajan, tezak proces demokratizacije Hrvatske u kontekstu dva najbitnija elementa, priblizavanja Europskoj Uniji uz perspektivu skorog otvaranja pregovora i suradnju s Haaskim sudom.