Na tragu Ratka Mladića

Cilj akcije bio je presijecanje financijskih tokova i podrške Mladiću, te moguće pronalažanje odgovarajućih dokaza i dokumentacije, piše list Franfurter Rundschau: „Mladićeva porodica preživjela je već osam ovakvih akcija. Posljednja je bila u decembru 2008. godine. U međuvremenu je policija prošlog maja u Bijeljini i u oktobru u Novom Sadu, izvela racije u potrazi za Ratkom Mladićem i tom prilikom uhapsila nekoliko osoba za koje se sumnja da pružaju podršku haškom bjeguncu.

U kući u ulici Blagoje Petrovića u Beogradu žive Maldićeva supruga Bosa i sin Darko koji tamo ima poslovne prostore. Policija je međutim pretražila i druge stanove u zgradi i kod jednog ljekara, prema nepotvrđenim informacijama, našla 70.000 eura. Urolog i član Akademije umjetnosti je i član „jugoslovenskih ljevičara“, bliskih Mladiću. Policajci su u stanu Bose i Darka Mladića zaplijenili CD-ove, diskete, stare kasete i rokovnike.

Posljednji zatvorenik u Ševeningenu

U Beogradu se jučer (23.02.) špekuliralo o svrsi ove akcije: izvedena je u trenutku kada je u Hagu počela konferencija na kojoj se raspravlja o ostavštini Tribunala i poukama za pravni sistem zemalja nastalih raspadom Jugoslavije. Mladić bi mogao biti posljednji koji mora otići u istražni zatvor u Ševeningenu. Nakon završetka tekućih sudskih procesa, najkasnije 2014 godine, Tribunal bi trebao biti zatvoren. Međutim, posljednja akcija izvedena je i iz taktičnih razloga: Mladićev sin Darko se u ponedjeljak vratio sa jednog putovanja.

Za razliku od Radovana Karadžića koji je u julu 2008 godine otkriven, uhapšen i izručen, Mladić tokom proteklih godina nije davao znake života. Posljednji intervjuu dao je 1999. godine. U Beogradu se pretpostavlja da Mladić uživa podršku sigurnosnog aparata kojeg vlada ne može kontrolirati. Za razliku od njega, Karadžić je navodno uhapšen od ljudi koji su ga prethodno podržavali. U Srbiji je još uvijek, kako pokazuju rezultati jedne ankete provedene u decembru, 60 odsto stanovništva protiv hapšenja Mladića. Čak 56 odsto ga smatraju nevinim,“ piše Frankfurter Rundschau.

Carl Bildt trenira strogoću

Švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt upozorio je Evropljane da trebaju biti oprezniji prema jugoistočnoj Evropi kada je u pitanju širenje EU.

Austrijski list Die Presse citira Carla Bildta: „Zapadni Balkan je kada je u pitanju širenje EU, mnogo zahtjevniji od Turske“. Bildt je time mislio na slabe državne institucije u zemljama kao što je Bosna i Hercegovina koja je preopterećena uvođenjem Evropskog prava sadržanog u deset hiljada stranica. „Trebamo biti strožiji prema zemljama jugoistiočne Evrope kako bi smo im pomogli“, rekao je Bildt. On se istovremeno izjasnio za zatvaranje Ureda visokog predstavnika u Sarajevu. „Imao je štetan efekat za BiH jer su Bosanci više razgovarali sa strancima nego sa drugim Bosancima.“ Bivši visoki predstavnik u BiH se se tokom jednog izlaganja u Briselu založio za skori pristup Turske EU.“

Autor: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednik: Mehmed Smajić