1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nada u sporazum o klimi u Limi

Irene Quaile / Dijana Roščić1. decembar 2014

U Limi 1. decembra počinje godišnja Konferencija UN o klimi. Cilj delegata je izrada detalja novog globalnog sporazuma o klimi, prije svega o smanjenju emisije CO2.

https://p.dw.com/p/1Dxfa
Foto: picture-alliance/dpa/Julian Stratenschulte

Poslije neuspješnog samita o klimi u Kopenhagenu 2009. godine, uslijedilo je pet godina frustracija - ali ove 2014. će sve biti drugačije. Zaštita klime je ponovo na dnevnom redu međunarodne politike. Doduše, do ključnog samita u Parizu, kada bi trebalo da se potpiše globalni sporazum o klimi i zamijeni protokol iz Kjota, ima još godinu dana, ali i ove godine su učinjeni važni koraci na putu ka smanjenju emisije CO2 u svijetu.

Generalni sekretar UN, Ban Ki Mun je još u septembru 2014. godine priznao da je tema prioritet i u Njujorku organizovao poseban samit. Tim povodom u SAD ali i širom svijeta je bilo protestnih marševa. Odjednom je svoje lice pokazao građanski pokret protiv klimatskih promena. Rezultat toga je i što su najveći emiteri CO2, Kina i SAD, izrazile su spremnost da se obavežu na akciju u borbi protiv klimatskih promjena.

Dürre in Brasilien
Pustinje u BraziluFoto: AFP/Getty Images/N. Almeida

Nema vremena za odlaganje

Nedavni izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) jasno sugeriše potrebu za brzom akcijom, kaže profesor Stefan Ramstorf iz Potsdamskog Instituta za istraživanje klime: "Mi znamo da je globalna temperatura tokom posljednjih 100 godina porasla za skoro jedan stepen Celzijusa, nivo mora je porastao za oko 20 centimetara, tope se glečeri na Grenlandu i Antarktiku - ekstremni vremenski uslovi će biti sve učestaliji".

"Maksimalno dva stepena Celzijusa!" - Na osnovu naučnih saznanja, međunarodna zajednica je jedinstvena u tome da bi veći porast temperature bio poražavajući za našu planetu. Zbog toga bi trebalo ograničiti emisiju takozvanih gasova staklene bašte koji zagrijavaju našu planetu.

Otmar Edenhofer, glavni ekonomista u Institutu u Potsdamu i takođe kopredsjednik jedne radne grupe IPCC, smatra da svjetska zajednica ima samo dvadeset ili trideset godina da riješi problem emisije štetnih gasova. To nije pitanje tehnologije, jer alternative već postoje. Međutim, fosilna goriva trenutno doživljavaju renesansu, kaže ovaj stručnjak. Zbog toga bi trebalo da se nametne cijena na proizvedeni ugljenik - zagađenje atmosfere sa CO2 bi moralo da bude toliko skupo, da se jednostavno ne isplati.

Australien Wirtschaft G20-Gipfel in Brisbane
Emisija štetnih gasova se ne može odvojiti od ekonomskog rasta i blagostanja.Foto: Reuters/J. Reed

Ne koči razvoj

Poslije godina stagnacije i frustracije, sada ima jasnih znakova napretka. Na sastanku u Berlinu ovog novembra obećano je skoro deset milijardi dolara za Green Climate Fund (GCF), fond UN za klimu, koji je osnovan da siromašnijim zemljama pomogne pri adaptaciji na klimatske promjene. Ovaj velikodušan program mogao bi da motiviše zemlje razvoju da potpišu novi globalni sporazum o klimi. Do sada su se mnoge od njih opirale da smanje svoje emisije štetnih gasova.

Njemački naučnik Ramstorf smatra da je teško predvidjeti šta će donijeti samit u Limi – ali su znaci obećavajući. On takođe podsjeća na „veliki uspjeh“ obnovljive energije i značajno smanjenja emisije CO2 u zemljama EU od 1990. To nije naškodilo ekonomskom razvoju, kaže Ramstorf: „To pokazuje da se emisija štetnih gasova može odvojiti od ekonomskog rasta i blagostanja.“