1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Najnoviji video

Nafta izbija na površinu, Obamina popularnost ide prema dnu

16. juni 2010

Običnim ljudima u međuvremenu je prilično teško da sagledaju dimenzije ekološke katastrofe u Meksičkom zalivu. Stalno isticanje nafte iz bušotine na dnu mora sve više u neprilike dovodi i predsjednika SAD Baraka Obamu.

https://p.dw.com/p/NryW
Obama u posjeti radnicima jedne naftne kompanije
Obama u posjeti radnicima jedne naftne kompanijeFoto: AP

Čini se da je najmoćniji čovjek na svijetu potpuno bespomoćan. Ovakva nemoć predsjednika, koji se oslonio na menadžment firme BP, koja je i odgovorna za katastrofu, još nije zapamćena u istoriji SAD, piše "Süddeutsche Zeitung" i nastavlja:

"Obama može pred nacijom da pokazuje gnjevno lice, ali ovo nisu trenuci za riječi, nego za djela. A predsjednik već nedjeljama ne poduzima ništa, već svu odgovornost prebacuje na leđa koncerna BP. Ova firma je pravno gledano možda i odgovorna za obustavu nekontrolisanog isticanja nafte, ali je nedopustivo da država na taj način privatizira mjere za savladavanje katastrofa. Ovaj zadatak je prevelik zalogaj za BP, koji očito nije bio ni pripremljen za ovakvu vrstu nesreće. Osim toga firma ne raspolaže ovlaštenjima i strukturama vlasti koje na raspolaganju ima država.

BP je unajmio radnike koji čiste obalu od ostataka nafte
BP je unajmio radnike koji čiste obalu od ostataka nafteFoto: AP

Obama već nedjeljama u javnosti stvara utisak kao da ga se katastrofa uopšte ne tiče. On je doduše posjećivao obalu Luiziane, žali se na posljedice i prijeti BP-u, ali se nalazi na čelu jedne slabe države. SAD stoje kao paralisane pred najvećom ekološkom katastrofom koju je u dosadašnjoj istoriji prouzrokovao čovjek. To će biti ono što će obilježiti predsjednički mandat Baraka Obame", stoji u listu "Süddeutsche Zeitung".

"Kosovka djevojka" posvađala Austriju

Još jedna od tema o kojima se piše je slučaj Arigone Zogaj sa Kosova. Uprkos tome što se odlično integrisala u društvo u Austriji, naučila jezik, imala radno mjesto i završila školu, Ustavni sud u Austriji je donio odluku o njenom povratku na Kosovo, jer je ilegalno ušla u tu zemlju. Ovaj slučaj izazvao je žestoke diskusije među političarima, ali i među stanovnicima Austrije.

Ilegalni imigranti obično rade slabo plaćene poslove "na crno" i nemaju završenu školu
Ilegalni imigranti obično rade slabo plaćene poslove "na crno" i nemaju završenu školuFoto: AP

Raspravi su se pridružili i mediji. Tako bečki "Die Presse" piše kako Austrija od 1994. godine bilježi stalni pad stanovništva, te da su joj potrebni upravo imigranti poput Arigone Zogaj. "Die Presse" dodaje:

"Svi oni koji smatraju da se protjerivanjem Arigone Zogaj upućuje jasan signal krijumčarskim bandama da se ne isplati ilegalno prebacivati ljude u Austriju, moraju se zapitati: Kakav signal bi se uputio kada bi u Austriji ostali svi oni koji su se odlično integrisali, koji već osam godina mirno žive, koji su našli radno mjesto, oni za koje su opštinske vlasti i komšije pisali peticije da ostanu, kao što je to slučaj kod Arigone Zogaj?

Da li bi to bio signal da je lako dobiti dozvolu boravka u Austriji onima koji ilegalno pređu granicu? Ili bi poruka glasila da se isplati prilagoditi austrijskom društvu i postati koristan, a ne potonuti u ilegalu i živjeti od provala u tuđe stanove", piše "Die Presse".

Autor: Azer Slanjankić

Odg. ur.: Jasmina Rose