1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Najveće nuklearne katastrofe

12. mart 2011

Historija korištenja atomske energije prepuna je manjih i većih incidenata. Neke od njih bile su posebno dramatične. Donosmo hronološki pregled najvećih nesreća koje su dijelom i promijenile pogled na nuklearnu energiju.

https://p.dw.com/p/R8hl
Foto: AP

April 1986.

Najteža katastrofa u historiji Zemlje dogodila se u ukrajinskom Černobilu, tada dijelu Sovjetskog Saveza. U eksploziji grafitnog reaktora na licu mjesta je poginulo 32 ljudi. Hiljade osoba preminule su od posljedica havarije tokom godina i desetljeća koji su uslijedili.

Oko 120.000 osoba moralo je biti preseljeno iz ozračenog prostora. Vjetrovi i oblaci tada su radioaktivni materijal "transportirali" i na područje zapadne Europe.

Ural Wiederaufbereitungsanlage Majak
Nuklearni otpad u MajakuFoto: AP

Mart 1979.

Najveća atomska nesreća na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država dogodila se u nuklearki Three Mile Island u Harrisburgu, savezna država Pennsylvania. Radioaktivni "oblak" tada je registriran i nekoliko stotina kilometara od mjesta nesreće.

Više od 200.000 ljudi moralo je napustiti svoje domove.

Oktobar 1957.

U jednoj nuklearnoj elektrani kod Windscalea u Velikoj Britaniji odjednom je izbio požar u reaktoru koji je služio za proizvodnju plutonija. Radioaktivni plinovi "zatrovali" su područje veliko nekoliko stotina četvornih kilometara.

Od posljedica havarije umrlo je najmane 39 ljudi.

August 1957.

Flash-Galerie Gabriel sieht Tschernobyl als mahnendes Beispiel
Uništena nuklearka u Černobilu (arhivska snimka)Foto: picture-alliance / dpa

Svijet je za jednu od najvećih nuklearnih katastrofa saznao tek nekoliko godina nakon što se ona doista dogodila. U sovjetskoj tvornici plutonija Majak eksplodirao je podzemni spremnik s tekućim, radioaktivnim otpadom. Najmanje 1.000 ljudi je poginulo, više od 10.000 je došlo u kontakt s radiokativnim materijalom.

Do danas nema pouzdanih brojki o razmjerima nesreće. Već pola stoljeća je ozračeno područje veliko oko 12.000 četvornih kilometara.

Tek 1976. svijet je saznao za ovu neseću, tajnu je odao jedan sovjetski znanstvenik koji je emigrirao. Moskva je tek 1990. službeno priznala havariju.

Autor: dpa/sma

Odg. ur.: Belma Fazlagić-Šestić