Najviše zarađuju notari, a najmanje novinari

Ana Osojić i njezina prijateljica Sanda Lončar iz Mostara, upisat će psihologiju, jer ih, kažu, to zanima. No, Sanda ne očekuje da će, kad završi fakultet naći posao u svom rodnom gradu. „Nadam se da ću otići odavde, jer, iskreno, ovdje nema baš neke mogućnosti za mlade ljude, kaže Sanda.

Marko Pušić, upisao je strojarstvo na Mostarskom sveučilištu. Volio bi se zaposliti u BiH, ali misli da su mu jako male šanse tako da će i on, kaže, posao potražiti u inozemstvu.

Ovo troje budućih brucoša, što smo ih zetekli u kampusu Mostarskog sveučilišta, fakultete su odabrali, uglavnom, prema afinitetu.

Nijemci nude posao

Sa zvanjem strojarskog inžinjera Marko nema velike šanse dobiti posao u BiH, ali ima izgleda zaposliti se, primjerice, u Njemačkoj, koja u ovom trenutku traži čak 69.000 inžinjera ali i na tisuće matematicara, fizičara... iz zemalja koje nisu u Europskoj uniji. Ni Sanda ni Ana, s diplomom pshiloga, neće lako do posla u svojoj zemlji, jer ni njihova buduća zvanja ne spadaju u kategoriju najtraženijih u Bosni i Hercegovini. Naime, prema istraživanjima web projekta plata.ba najtraženiji na tržištu u BiH su inžinjeri elektrotehnike, a najbolje su plaćeni farmaceuti, te ekonomisti i pravnici kojih je i najviše na zavodima za zapošljavanje, jer ih se školuje više nego što su potrebe tržišta.

„Diplomirani ekonomisti koji uspiju doći na poziciju leasing direktora zarađuju i do 3 tisuće maraka, financijski revizor 1. 700 KM, manageri za upravljanje rizicima 1.500 maraka. Diploma farmaceustskog fakulteta može donijeti zaradu od 2.100 maraka, što je zarada managara farmaceutskih proizvoda, kaže za Deusche Welle Vedrana Maglajlija, projekt managerica na web siteu plata.ba.

Dobro prolaze, dodaje, i pravnici, iako i njih također ima više nego što ih traži tržište.

„Budući pravnici mogu očekivati plaću od oko 2.000 maraka mjesečno što je plaća odvjetnika, a najbolje plaćeni su notari čija plaća doseže i 10.000 maraka mjesečno, kaže naša sugovornica.

Najtraženiji inžinjeri

U Bosni i Hercegovini najtraženije su, pak, diplome tehničkih fakulteta, poglavito, elektrotehničkog. Projekt manager u telekomunikacijskoj kompaniji, tako, može zaraditi 2.000 maraka, a programer 1.900 maraka mjesečno. Ostala inžinjerska zanimanja slabo su tražena, ali i slabo plaćena. Arhitekt u prosjeku zarađuje 1.000, a građevinski inžinjer 1.100 maraka.

Najmanje plaćena i najmanje tražena zvanja su socijalnih radnika sa 800 i novinara sa skromnih 700 maraka mjesečno. Višak jednih i manjak drugih zvanja, pokazuje kako bosansko-hercegovačka sveučilišta ne prate potrebe tržišta. No, nameće se i pitanje kvaliteta onih sa završenim fakultetima u BiH. Prof. dr Franjo Ljubić kaže kako su upitne kompetencije velikog broja sveučilišnih profesora, na javnim, a pogotovo na privatnim fakultetima, jer zakonski nisu regulirani kriteriji izbora predavača na sveučilištima u BiH, pa je dvojbeno koliko iza diplome stoji stvarnog znanja.

Upitan kvalitet

„Nekim ljudima je stalo da imaju samo diplome, a da znanje nije bitno. Nažalost takvo je ozračje u našem sustavu da se traže samo diplome, ali ne i znanje i naravno, to je dugoročan problem jer destimulira one kvalitetne, a stimulira one koji olako žele doći do diploma, a zna se kako do njih dolaze, pojašnjava dr Ljubić.

Dodaje kako je dodatani problem, što još nisu prilagođeni zakonski propisi, pa se na tržištu u BiH još traže stara zvanja, dok ona nova, po Bolonjskom procesu, zakonski još ne postoje, zbog čega mnogi mladi ljudi, koji završe i neke zvučne fakultete u inozemstvu, ne mogu nostrificirati diplome u BiH.

Autor: Milan Šutalo, Mostar

Odg. urednik: Svetozar Savić