1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nakon Mladića

9. juni 2011

„Evropska unija se uvijek nalazi u nekoj krizi, ali gledano izvana, ona ostaje atraktivna“, piše ekspert za Balkan Michael Martens u komentaru pod naslovom „Nakon Mladića“ objavljenom na naslovnoj stranici lista „FAZ".

https://p.dw.com/p/11XSh
Ratko Mladić u sudnici Haškog tribunalaFoto: AP

Komentator lista "Frankfurter Allgemeine Zeitung" (FAZ) piše da „pristup Evropskoj uniji za sedam malih zemalja sa ukupno 24 miliona stanovnika predstavlja jedan od najvažnijih vanjsko-političkih ciljeva. Njima nije stalo samo do novca, kojem se nadaju iz Brisela, već i do pripadnosti zajednici evropskih demokratija. Riječ je o Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i Albaniji“.

Hrvatska je za članstvo u EU opremljena kao što su to 2007. bile Bugarska i Rumunija

Kroatien Präsident Ivo Josipovic
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović u BruxellesuFoto: Picture-Alliance/dpa

Autor objašnjava da je Evropskoj uniji neosporno stalo do toga da je Zapadni Balkan dio Evrope, ali da o daljim perspektivima nema jedinstvenog stava i konstatira da region, i kada u njemu vlada mir, daje povod za zabrinutost: „To najmanje važi za Hrvatsku, koja ne voli da se svrstava u Balkan, a svoju pripadnost dvjema južnoslovenskim državama, uz dominaciju Beograda, u dvadesetom vijeku smatra istorijskom havarijom. Hrvatska je za članstvo u Evropskoj uniji opremljena barem toliko dobro koliko su to bile Bugarska i Rumunija, koje su primljene 2007. To u svakom slučaju nije kopliment“, piše autor koji se potom osvrće na Srbiju:

„Izručenjem Ratka Mladića, Srbija je učinila manju uslugu Evropskoj uniji, nego sebi samoj. Pomisao da ta samozvana ključna država na Balkanu nije mogla da pronađe najtraženijeg čovjeka Evrope, bila je toliko strašna kao i pretpostavka da ona nije to htjela. No, najvažnije pitanje Srbije nije razjašnjeno. Zvanični Beograd tvrdi da nikada neće priznati neovisnost Kosova. A i zašto bi kada to nije učinilo ni pet zemalja Evropske unije? Neizrečena srpska politika glasi: priznanje za dio teritorije. Beograd bi se formalno odrekao ionako izgubljenih dijelova Kosova u nadi da će zauzvrat dobiti sjever Kosova. Ista sudbina, uz odobrenje međunarodne zajednice, trebalo bi da zadesi i polovinu BiH, u kojoj dominiraju Srbi.“ Autor navodi da Kosovo zvanično ne želi da čuje za takve „kompromise“, kao i da Evropska unija, barem u dogledno vrijeme, neće dopustiti novo prekrajanje granica na jugoistoku Evrope: „Na Balkanu su trebale da nastanu multietničke države, a stvorene su „zamrznute demokratije“. Fokusiranja na multietničke modele i etnička kolektivna prava, produbili su jaz među tamošnjim narodima, umjesto da ga premoste. Izlaz iz takve situacije mora da glasi: građanska prava, građanska, građanska prava“, piše komentator Michael Martens.

Na polju srama

Jahrestag Srebrenica 2010 Flash-Galerie
11.07.2010: ukop žrtava SrebreniceFoto: DW

Magazin lista „Die Zeit“ donosi opširan tekst o Srebrenici pod naslovom „Na polju srama“. List piše o Robu Zomeru, bivšem holandskom vojniku iz sastava UN-a, koji je trebalo da zaštiti Bošnjake u Srebrenici i koji se vraća na mjesto tragedije. U opširnom tekstu se, pored ostalog, mogu pročitati i podnaslovi: „Pucnjevi su bivali sve bliži. Jedna majka mi je tutnula njenu bebu u ruke“. „On se rukovao sa Ratkom Mladićem. General mu je prišao i uz gestu komandanta pružio ruku. 'Nisam imao izbora'. „Prije komemorativnog skupa i ukopa Zomer odlazi. Osjeća se loše“.

Cirkus Columbia

Danis Tanovic
Danis TanovićFoto: AP

List „Neue Zürcher Zeitung“ donosi tekst o filmu Danisa Tanovića „Cirkus Columbia“ u kojem navodi da „scenario – kojeg su napisali Tanović i autor istoimene knjige Ivica Đikić – pati od previše izrečenih misli i iznesenih osjećanja, koji ponekad opterećuju radnju filma. No, i pored toga, taj očito svjesno u „old-fashion“ stilu snimljeni film, koji podsjeća na pozorišnu predstavu, vrijedi vidjeti jer prije svega nudi neke snažne momente“, pišu, pored ostalog, novine „Neue Züricher Zeitung“.

Priredili:: S. Bojić / S. Tanović

Odg. urednica: Zorica Ilić