1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nano vlakna - nova zaštita od neželjene trudnoće i spolnih bolesti

Belma Fazlagic-Sestic13. januar 2013

Stručnjaci su uspjeli proizvesti mrežastu tkaninu koja se može koristiti u medicini. Cilj njenog korištenja je istovremeno sprečavanje trudnoće i spolnih bolesti.

https://p.dw.com/p/17J77
Foto: nano+art

Da li je riječ o prevenciji budućnosti? To je itekako moguće, kažu američki stručnjaci sa Univerziteta Vašington u Sijetlu. Oni su napravili rastezljivu tkaninu od nanovlakana sa toliko sitnim porama da može zadržati spermatozoide. Tkanina je konstruisana tako da se u tijelu postepeno rastvara, ističu stručnjaci u magazinu “Plos One“. Na ovaj način bi se u organiazmu oslobađale i aktivirale supstance koje bi, na primjer, spriječavale infekcije HIV-om i uništavale spermatozoide.

Kojom bi se brzinom nanovlakna rastvarala u tijelu zavisi od vještačkih tvari od kojih su napravljena. „Naša ideja je da proizvedemo vlakna koja bi se za dva dana rastvorila u organizmu“,rekao je Kameron Bal (Cameron Ball) sa Univerziteta Vašington za Dojče vele.

Symbolbild - Kondome
Prevencija trudnoće i HIV-a do sada se uspješno mogla vršiti jedino upotrebom kondomaFoto: Fotolia/Sergejs Rahunoks

„Za to vrijeme bi se kontinuirano oslobađale ljekovite supstance, a istovremeno bi vlakna služila i kao fizička prepreka. Vlakna bi mogla poprimati različite oblike kao što su ravni listovi, šuplje cijevi, ali i brojne druge forme. Tako bi, recimo, jedna žena oko prsta mogla omotati jedan kvadratni komad tkanine od pet centimetara, koji bi potom ubacila u vaginu. Ta nanovlakna, odnosno medikamenti, odmah bi počeli sa dejstvom, a čim bi se rastvorili, pretvorili bi se u jednu vrstu gela. Ne bi bila vidljiva izvana i žene bi ih mogle koristiti bez znanja svog partnera“, objašnjava Bal.

Svemoguća vlakna

“Naš san je bio izumiti i napraviti sredstvo koje bi žene istovremeno zaštitilo od HIV-a i neželjene trudnoće”, kaže Kim Vodrov (Wodrow), voditeljica ove studije. Ovo je prvi put da se nanovlakna uopšte koriste kao sredstvo kontracepcije. „To je inovativan i za naučnike uzbudljiv poduhvat“, rekao je Mihael Ludvig (Michael Ludwig), ginekolog i specijalista za prenatalnu medicinu sa Univerziteta u Hamburgu u intejvjuu za Dojče vele. On dodaje da se najprije mora sačekati da se vidi da li je ova metoda pouzdana i praktična u svakodnevnoj primjeni. I u privatnoj fondaciji Bila (Bill) i Melinde Gejts (Gates) ovu ideju smatraju projektom koji puno obećava. Oni su za ova istraživanja već izdvojili milion američkih dolara.

Nezamjenjivi kondomi

I zaista, postoji velika potreba za novim kontracepcijskim sredstvom, jer se prevencija trudnoće i HIV-a do sada uspješno mogla vršiti jedino upotrebom kondoma.

Bildergalerie Geschichte von HIV/AIDS
Nova nano vlakna bi trebala omogućiti i spriječavanje širenja spolnih bolestiFoto: AP

„Pilule su učinkovite u sprečavanju neželjene trudnoće, ali ne i u prevenciji spolnih oboljenja. Mi ne govorimo samo o HIV-u, jer su mnoge druge spolne bolesti lakše prenosive, poput hepatitisa C“, rekao je Ludvig. On je posebno upozorio na humane papilo viruse (HPV) koji mogu prouzrokovati rak grlića materice i infekcije klamidijama, parazitskim bakterijama koje mogu izazvati neplodnost. „Ljudi u seksualnom zanosu postaju neuračunljivi i lako odustaju od korištenja kondoma“, dodaje Ludvig.

Hemijska sredstva zaštite kao što su pjene i kreme se zbog nepraktične upotrebe nisu etablirala na tržištu. Osim toga, postoji tačno predviđeno vrijeme prije seksualnog odnosa za njihovu upotrebu, a često mogu izazvati i iritaciju kože. Prema ispitivanju javnog mjenja koje je u januaru 2011. godine proveo Centar za javno zdravstvo Njemačke, više od polovine Njemica u dobi od 18 do 49 godina uzima pilule, dok jedna trećina muškog dijela populacije koristi kondome.

„Da li će nova nano vlakna imati uspjeh na tržištu zavisi od toga kako se moraju upotrebljavati. Trenutno nemamo konačni odgovor na to pitanje. Prije nego što se jedno takvo sredstvo pojavi na tržištu moraju se provesti sveobuhvatne studije“,.zaključuje Kameron Bal.

Autori: Brigite Osterath/Faruk Šabanović

Ogovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić