Napeta borba za glasove u Makedoniji

Glasači u Makedoniji ove nedjelje (27.4.) odlučuju o sastavu parlamenta i predsjedniku države (drugi krug) i političke tenzije rastu. Prozori na izbornim štabovima pojedinih stranaka su polomljeni, a do posmatrača je stigao snimak na kome se glasačima nudi po 500 denara (oko osam evra) da glasaju za aktuelnog predsjednika Đorđa Ivanova. Vođa opozicione Demokratske partije Albanaca Menduh Tači, traži od premijera Nikole Gruevskog „zaštitu od izbornog terora“ druge velike albanske stranke Demokratske unije za integraciju (DUI). Treba napomenuti da se predstavnici Albanaca iz partije DUI nalaze u vladi, ali da savjetuju svojim glasačima da bojkotuju Predsjedničke izbore.

Istovremeno, lider najveće opozicione socijaldemokratske stranke SDSM Zoran Zajev, očekuje da premijer Nikola Gruevski podnese ostavku zbog navodne umješanosti u aferu „Makedonska banka“. Naime, makedonske socijaldemokrate optužuju predsjednika vlade da je primio mito od milion i po evra od Jovice Stefanovića, koji se u Srbiji dovodi u vezu sa sumnjivim privatizacijama. Povrh svega, opozicija upozorava da oni „drže sve opcije otvorene“ ako ne budu zadovoljni načinom održavanja izbora. I dok kampanja ulazi u završnicu, postoji sve veća šansa da će pojedine političke snage odbaciti rezultate glasanja.

„Neće biti preokreta“

Što se tiče samih izbornih rezultata, predstavnici vlasti su ubjedljivi favoriti, ocjenjuju analitičari. Na to upućuje i prvi krug predsjedničkih izbora, u kome je predsjednik Đorđe Ivanov osvojio više od polovine glasova, dok je kandidata socijaldemokrata Stevu Pendarovskog podržalo samo 35,5 procenata glasača. U većini zemalja, taj rezultat bio bi dovoljan za pobjedu Ivanova u prvoj rundi, ali zakoni u Makedoniji nalažu da se održi još jedan krug glasanja.

„Rezultati od 13. aprila pokazuju da je Ivanov premašio rezultate VMRO-DPMNE iz 2011, dok Stevo Pendarovski nije uspio da pridobije neopredjeljene glasače, pristalice drugih partija i etničkih grupa, zato i nije uspio da ponovi rezultat SDSM iz 2011“, tumači analitičar Sašo Klekovski. „Svakako, na to utiče nadmoćna kampanja VMRO-DPMNE, odnosno neravnopravan odnos na medijskoj sceni i u resursima. Kampanja Ivanova, po osvojenom glasu, koštala je četiri ili pet puta više u odnosu na njegove političke rivale. Ako simpatizeri DUI i u ovom krugu budu slijedili nalog partije o bojkotu Predsjedničkih izbora, postoji veoma mala vjerovatnoća da će doći do preokreta na Predsjedničkim izborima. Što se tiče Parlamentarnih izbora, tu postoji više nivoa na kojima rivali odmjeravaju snage: između pozicije i opozicije, u vladajućoj koaliciji između VMRO-DPMNE i DUI, i između velike četvorke (VMRO-DPMNE, SDSM, DUI, DPA) i manjih stranaka. Prvi krug Predsjedničkih izbora nagovještava pobjedu VMPRO-DPMNE i DUI, uz određeno povećanje broja njihovih poslanika. SDSM i DPA uz pomoć negativne kampanja pokušavaju da zadrže motivaciju svojih glasača, ali je za veliki preokret prekasno“, kaže Klekovski.

Trenutni izborni cilj vladajuće stranke VMPO-DPMNE jeste da osvoje 62 ili 63 poslanika u skupštini koja ima 123 člana i tako steknu apsolutnu većinu. Docent Aleksandar Daštevski sa Univerziteta Evro-Balkan ocjenjuje da će socijaldemokrate na parlamentarnim izborima najvjerovatnije proći lošije od svog predsjedničkog kandidata. „Iako se kod Pendarovskog osjeća doza razočaranosti zbog velike razlike u glasovima, on bi ipak trebalo da bude prezadovoljan. Rijetko kom pojedincu je uspjelo da osvoji više od 300.000 glasova. To je za njega impuls da treba ozbiljno da razmisli o tome da se bavi politikom“, kaže Daštevski. Naime, Pednarovski je do sada uglavnom nastupao kao nestranački kandidat.

Afera „Banka“ zanemarljiv faktor

Predstavnici opozicije nadaju se da će navodna umješanost premijera Gruevskog u prodaju Makedonske banke pogoršati izborni rezultat VMRO-DPMNE. Istovremeno, analitičari sumnjaju da će te optužbe zaista umanjiti broj glasova za vladajuće stranke, prije svega zato što ne postoje nezavisne institucije koje bi se poduhvatile rasvjetljavanja čitave afere. Uz to, vlada drži većinu medija pod svojom kontrolom, podsjeća analitičar Albert Musliju. „To nije mala afera, ali ne vjerujem da će prouzrokovati velike oscilacije izbornih rezultata i da će baš zbog nje biti uništen ’mit o poštenju’. Ako se ima u vidu to koliko medija izvještava o tom slučaju, u poređenju sa brojem medija koji o tome uopšte ne izvještava, smatram da će efekat biti manji“, kaže Musliju.

I Aleksandar Daštevski smatra da te optužbe neće smanjiti podršku stranke VMRO-DPMNE. „Zbog velike razlike u glasovima, već u prvom krugu Predsjedničkih izbora nanijet je snažan psihološki udarac. Uz to, ni posljednja afera nije pričinila neku veliku štetu premijeru Nikoli Grujevskom, kao što je to očekivala opozicija, prije svega jer vladajuća koalicija vodi uglavnom pozitivnu kampanju i agresivno prezentuje dijelove kampanje koji se odnose na unaprijeđenu infrastrukturu, otvaranje novih fabrika, strane investicije i nova radna mjesta, dakle, iznosi konkretne i već dogovorene projekte“, smatra Daštevski.

„Sve mogućnosti su otvorene“

Opozicija ukazuje i na drastične primjere isprepletanosti partije i države i u izbornoj kampanji, i tvrdi da je na taj način duboko ugroženo održavanje fer i demokratskih izbora. Pojedini novinari i analitičari već su pozivali na bojkot izbora „u takvim uslovima“, a tu mogućnost posredno je najavio i lider SDSM Zajev u jednom intervjuu.

„Vlast ima šansu da se do 27. otrijezni i osvjesti. Sve se može promijeniti. Ako nastave da sistematski kontrolišu glasače, da zavode potpunu državnu kontrolu, kao što to sada rade, onda je svima jasno da nema poštenih uslova za izbornu utakmicu. Ako u ovom krugu izbora ne bude bilo jasnog razgraničenja države od stranke, sve opcije su otvorene. Baš sve opcije“, rekao je Zajev i pritom objasnio i na šta konkretno misli: „Bojkot, nepriznavanje rezultata, ulična demokratija, mogućnost pobjede…“

Autori: Katerina Blaževska / Darko Janjević

Odgovorni urednik: Svetozar Savić