Napetost u Ženevi – Iran na ispitu

Već dugo se nastup jedne zemlje nije iščekivao s tolikom napetošću. Predstavnici Irana će tri sata morati odgovarati na pitanja Vijeća za ljudska prava. Njemački ambasador Reinhard Schweppe želi govoriti o sljedećim pitanjima:

„To je postupak Irana protiv opozicionih političara i civilnog društva, ali isto tako i brutalni postupak sigurnosnih snaga tokom demonstracija, potom hapšenja i egzekucije. Pitanje povrede ljudskih prava u Iranu pogađa sve društvene slojeve.“

Zapad kritičan...

Brojne države su već ranije pismeno formulirale pitanja. Češka i Danska žele znati zašto se Iran nije priključio Konvenciji o zabrani mučenja koju su usvojili Ujedinjeni narodi. Švedska se pita da li je Iran proveo istrage o slučajevima nasilja nakon spornih predsjedničkih izbora u toj zemlji. Također je kritizirano provođenje smrtnih kazni posebice nad maloljetnicima. Sporne su također i kazne kao kamenovanje, amputacije i bičevanja.

Osnova za debatu u Vijeću za zaštitu ljudskih prava UN-a biti će tri izvještaja. Jedan će podnijeti predstavnik Vlade u Teheranu, a druga dva Komesarijat UN-a za ljudska prava u kojem su sadržani i izvještaji neovisnih promatrača, kao i nevladinih organizacija.

S napetošću se također iščekuje i nastup SAD-a koji je član Vijeća za zaštitu ljudskih prava tek od prošle godine. Izaslanik američkog ministarstva vanjskih poslova za ljudska prava u Iranu, John Limbert, jasno je već ranije stavio do znanja da će se diskusija o stanju ljudskih prava u Iranu teško moći odvojiti od diskusije o atomskom programu te zemlje.

U izvještaju, koji je sam Iran pripremio, podcrtano je kako je to demokratska zemlja koja vodi računa o ljudskim pravima, posebno o pravima žena ili o pravima religioznih manjina. U izvještaju se također ističe da je broj nepismenih nakon Iranske revolucije smanjen za više od polovine i da sada iznosi 15 posto.

...Istok pomirljiv

Promatrači polaze od toga da će Iran danas u Ženevi dobiti podršku prije svih od zemalja koje su članice Islamske konferencije, ali i od brojnih zemalja u razvoju. Tako će Zapad ostati usamljen kada je riječ o njegovim kritikama iranskog režima. Pa, ipak Reinhard Schweppe ne smatra da je izvještaj o stanju ljudskih prava potpuno neupotrebljiv.

„Mi zaključujemo da su zapravo sve države, pa i sam Iran, osjetljive na kritiku. Kada ovdje nekoga kritikujemo onda postoji nada da će doći do poboljšanja stanja ljudskih prava u toj zemlji i ja smatram da to nije potpuno naivno.“

Prije početka sjednice u Ženevi, dobitnica Nobelove nagrade za mir, Iranka Širin Ebadi, uputila je otvoreno pismo Vijeću za zaštitu ljudskih prava. On je upozorila na kršenja ljudskih prava u Iranu i zatražila od UN-a poseban izvještaj kada je riječ o toj problematici u Iranu.

Autori: P.Lecher/Z. Ilić

Odg. urednik: A. Slanjankić