1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Napetosti na relaciji Beograd - Sarajevo

Zoran Arbutina4. novembar 2007

Koštunica brani Srbiju u Republici Srpskoj, Komšić upozorava Koštunicu a Tadić napada Komšića: Aktuelnoj krizi u BiH pridružuje se i barem verbalno zatezanje odnosa na relaciji Beograd - Sarajevo.

https://p.dw.com/p/C0WH
Prvi susret - Lajčak i Koštunice prilikom objavljivanja rezultata crnogorskog referenduma o nezavisnosti u maju 2005 godineFoto: AP

Zaplet ove tragikomedije ukratko bi se mogao ovako opisati: Srbijanski premijer Vojislava Koštunice smatra da su i Kosovo i RS dio nacionalnih interesa Srbije. Hrvatski član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, poručuje na to Koštunici da bi mu bilo bolje da "drži prste dalje od BiH, jer bi mogao dobiti i po prstima i po nosu". Potom srbijanski predsjednik Boris Tadić otkazuje gostoprimstvo narednoj sesiji tzv. Igmanske inicijative, zbog toga što je Komšić uvrijedio Koštunicu, a ne želi da mu se ispriča za tu uvredu.

U pozadini svega je Kosovo

Po mišljenju Dragoslava Dedovića, direktora regionalnog ureda njemačke fondacije Heinrich Böll za jugoistočnu Evropu, ovim potezom Koštunica prije svega pokušava ojačati svoju pregovaračku poziciju u vezi budućeg statusa Kosova.

Safeta Biševac, novinarka beogradskog političkog magazina Danas, naglašava da ovo povezivanje statusa Kosova sa statusom i položajem RS nije nikakva novost unutar srbijanske politike, pa čak niti neki specijalitet samo Vojislava Koštunice: još je i pokojni premijer Zoran Đinđić upozoravao da samostalnost Kosova otvara i pitanje statusa RS.

Unutrašnjepolitički razlozi

Pritom su, smatra Biševac, pregovori o Kosovu samo jedan od dva glavna razloga za to da Koštunica upravo sada i sa tako žestokom izjavom o RS izlazi u javnost: ne treba gubiti iz vida predstojeće izbore.

Za mnoge promatrače izvana iznenađujuća je u čitavoj situaciji ne toliko izjava Koštunice, koliko reakcija predsjednika Borisa Tadića, koji se sa Koštunicom, čini se, bez ostatka solidarizirao. Za Tadića se, naime, često govorilo kako je on mnogo liberalniji i bliži zapadu od Koštunice. Po mišljenju Dragoslava Dedovića, međutim, takva diferencijacija nije osobito opravdana, pogotovo kada se radi o razini dnevne politike, a u ubzir treba uzeti i nove međunarodne faktore. Sada se samo pokazuje kontinuitet politike Srbije i prema Kosovu i prema BiH.

Važna je reakcija zapada

Na Koštuničinu izjavu oštro su demaršom reagirali diplomatski predstavnici evropskih zemalja u Beogradu, jasno stavivši srpskoj vladi do znanja da se nikakvo miješanje u unutrašne poslove BiH neće tolerirarti. To je bio dobar i nužan potez, smatra Safeta Biševac, izražavajući nadu da na tome neće stati.

Dedović napominje da bi zapad trebao dugoročnije razmišljati i planirati svoj angažman na Balkanu - potzreban je Plan B za slučaj da se situacija na Kosovu i općenito na Balkanu ponovo ozbiljno destabilizira.