Nasilje u Afganistanu i obnova

Medjunarodne ISAF Trupe na jugu Afghanistana, sve češće su meta napada talibanskih formacija. S dolaskom proljeća očekuje se i njihova ofanziva,što dodatno otežava situaciju oko obnove u ovom inače nerazvijenom dijelu Afghanistana.Stoga Afghanistan hitno treba više medjunarodne pomoći, apeluje vladin kabinet i eksperti u Kabulu. Koja je to pomoć i kako ona može biti koordinirana tema je rapsrave upravo započetke Konferencije u Berlinu.

Zima je svima donijela mali predah,jer manje je okršaja, manje poginulih.Ali, svakodnevno granatiranje i samoubilački napadi pokazuju jasno, da su ustanici tu. A s proljećem, kazuje iskustvo ove konfliktima izložene zemlje, ponovo slijede borbe. I to krvave kao što je bilo prošle godine. Naime, 2006 je poginulo više od 4000 ljudi. Medju kojima je i 200 stranih vojnika.

No, komanda ISAF snaga je odlučna i trupe pod vodjstvom NATO-a žele u nemirnom području juga zemlje svojim još jačim prisustvom

Stvoriti bolje sigurnosne uvjete za obnovu, kaže glasnogovrnik medjunarodnih zaštitinih trupa u Afghanistanu Dominic Whyte i pojašnjava ovu dvostruku ulogu Misije:

“Ustanici koji žele okršaje, biće uništeni. Ali, da bi im se podrezala krila, treba ponuditi alternativu za neku bolju budućnost. To se,pak, može postići samo dobro vodjenom vladom, uspješnom obnovom i daljnjim razvojem zemlje,što zajedno vodi stabilnosti situacije. Vjerujem da afghanistansto stanovništvo prepoznaje takve naše napore. I tako ćemo,ubijedjen sam, ugušiti otpor.”.

Tamo gdje su talibani i ekstremisti protjerani, ISAF trupe započinju obnovu u okviru projekata koje izvode medjunarodne humanitarne i druge organizacije:gradeći puteve,škole i bolnice,šaljući svoje ljekare i inžinjere. Ali, bombardovanje i kopnena ofanziva ,kao što je to bilo prošlog proljeća, medjunarodne zaštitne trupe, na čelu sa američkim vojnicima kao i same humanitarce, dovodi u nezavidan položaj. I to ne samo zbog borbenih dejstava podvlači direktor Agenture ANSO koja brine o sigurnosti humanitarnih organizacija u Afghanistanu Nic Lee:

"Svaka voja operacija ima uticaja na aktivnosti humanitarnih organizacija, što samo otežava ionako težak položaj frustiranog stanovništva. Ako naše organizacije stignu na teren nakon jednog takvog napada, normalno je da će naići na frustriranost ljudi i stim trebaju računati”.

Ali, humnitarci su jedinstvenio u pogledu odlučnosti da uprkos opasnosti nastave sa obnovom. Prije svega u najvećim uporištima talibana kao što su Kandahar, Helmand ili Urusgan. Tamo gdje dio stanovništva pasivno podržava ekstremiste, upravo tamo bi trebalo djelovati i stvarati novu sliku Afghanistana.

Na tome insistira i humanitarac zaposlen u njemačkom GTZ Heinz Herman Dube:

“Moramo baš tamo pokušati saradjivati sa lokalnim stanovništvom. To, nije lako, traži puno vremena i brzih rezultata nema.

Bitno je da narod vidi da nije zaboravljen i da smo mi ti koji radimo za njihovo sutra i njihovu djecu."

Povećano nasilje ne koči samo obnovu,nego i povećava troškove kaže ministar finasija afganistanske vlade Anwar al Haq Ahadi:

“Bez ovolikog nasilja napori u obnovi područja bili bi mnogo efikasniji. Ovako je nasilje povećalo naše troškove. Naime, više novca izdvajamo za samu sigurnost u izvidjenja projekata i potrebno je mnogo više novca, nego što smo planirali”

Ipak, više vojnika i više novca nije garancija uspjeha.

Kritičari provjenjuju da je mnogo isplativije stvoriti funkcionalniju vladu, nepotkupljivu i pouzdanu državu. Naravno i bolju kotrolu ostvarenja ciljeva i samih aktera, koji projekte izvode.

Ali vrijeme naprosto leti, kaže iskusni diplomata EU Francesco Vendreli:

" U nekim zemljama je potrebno i po pet i više godina, da bi se prepoznali rezultati obnove Ako konflikt potraje duže vremena i izgine još više stanovništva, političku cijenu će na kraju platiti sam afghanistanski narod”-kaže evropski diplomata u Kabulu, nadležan za Afghanistan.

Christoph Heinzle