1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

NATO garant sigurnosti na Balkanu

Zekerijah Smajić7. mart 2008

Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO- a na sastanku u Briselu su usaglašavali završne stavove uoči vrlo važnog predstojećeg samita Saveza u Bukureštu. Sigurnost Balkana jedan je od prioriteta Alijanse

https://p.dw.com/p/DK3N
Ministri vanjskih poslova NATO-aFoto: picture-alliance/dpa

Glavne teme bile su operacije u Afganistanu, djelovanje KFOR-a na Kosovu u sadejstvu između zapadnih vojnih saveznika i EU u novonastaloj situaciji nakon jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova. Riječi je takođe bilo i o ulozi saveznika na Balkanu u kontekstu upućivanja „mogućih“ pozivnice Hrvatskoj, Makedoniji i Albaniji da pristupe punopravnom članstvu.

Pozivnica Hrvatskoj neće izostati

Iako niko od zvaničnika Alijanse nije eksplicitno potvrdio, iz izjava generalnog sekretara NATO-a Jaapa de Hoop Shefera, američkog državnog sekretara Kondlize Rajs (Condolezza Rice) i fancuskog šefa diplomatije Bernara Kušnera (Bernarda Kouchnera), moglo bi se ipak zaključiti da pozivnica Hrvatskoj iz Bukurešta neće izostati, za Albaniju je vrlo moguća, a Makedoniji je ostalo da u naredne tri sedmice isposluje obostrano prihvatljivo rješenje oko imena, s kojim bi se mogla saglasiti Grčka.

Za stanje na Kosovu, generalni sekretar NATO-a Shefer je rekao da je “krhko”, ali da postoji ohrabrenje i nada da će se stabilnost u regionu i dalje popravljati, “jer nakon proglašenja nezavisnosti Kosova nije bilo većeg međuetničkog nasilja, nema masovnog odlaska izbjeglica, niti organizovanih napada na objekte kulturne i vjerske baštine", izjavio je generalni sekretar NATO-a Jop de Hop Shefer.

Sagledanje novih okolnosti na Kosovu

Schefer je ponovio da će NATO nastaviti svoju ulogu na Kosovu putem međunarodne misije KFOR-a u okviru rezolucije 1244 i mandata Vijeća sigurnosti UN-a, ali i da će se neminovno morati sagledati nove okolnosti pod kojima će se zajedno sa EU, na Kosovu morati obezbijediti mirna tranzicija ka stabilnoj, demokratskoj i prosperitetnoj zajednici „svih naroda i građana koji tamo žive, te štiteći i većinu i manjinu širom Kosova, u skladu s mandatom koji je dobijen od Ujednjeih nacija.

U kontekstu priznanja Kosova, Shefer je ukazao da NATO, kao organizacija, nema ovlaštenja ni da priznaje niti da ne priznaje države, već da svima osigura siguran ambijent za uspješan razvoj.

Čelnik NATO-a je ponovio da će Alijansa ostati posvećena saradnji s partnerima na zapadnom Balkanu, "jer su svi saveznici uvjereni da trajni mir i stabilnost u ovom regionu leži pvenstveno u evroatlantskim integracijama".

Odnosi sa Srbijom bez radikalnijeg pomaka

Odnosi sa Srbijom su u stanju “mirovanja” i u sjedištu NATO-a se za sada ne vidi mogućnosti radikalnijeg pomaka. “Ponašanje saveznika će isključivo zavisiti od ponašanja Srbije, jer za tango je potrebno dvoje”, izjavio je Shefer i ponovio da NATO ostaje spreman da sagleda sve mogućnosti proširenja saradnje u okviru Partnerstva za mir "kad na to bude spreman Beograd".

"Približavanje Srbije NATO-u i Evropskoj uniji dio je šireg projekta za stabilizaciju regije", izjavio je zvanični predstavnik Alijanse za medije uoči briselskog zasjednja Sjevernoatlantskog vijeća.

Shefer je povrdio da su ministri NATO-a raspravljali o "širokoj lepezi" pitanja u vezi sa područjem Balkana uključujući i izglede da se u Bukureštu razmotri mogućnost eventualnog jačanja dijaloga i saradnje sa Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom.