NATO i Rusija bez dogovora

Rastuće napetosti između NATO-a i Rusije bile su primjetne i tokom razgovora o Kosovu i saradnji sa Ukrajinom. Po pitanju Kosova stavovi su zaoštreni. Moskva prijeti ulaganjem veta u Vijeću sigurnosti ukoliko Kosovo dobije nezavisnost. Članice NATO saveza s druge strane većinom podržavaju planove specijalnog opunomoćenika UN-a Martija Ahtisarija koji predviđaju nadgledanu nezavisnost. Generalni skeretar NATO-a Jaap de Hoop Scheffer: “Postoji izbor s jedne strane između kontroliranog procesa sa jasnom rezolucijom Vijeća sigurnosti, koja stvara pravnu osnovu i političkog plana za rješavanje pitanja statusa. Takođe postoji alternativa, loša alternativa jednog nekontroliranog procesa sa nepredvidivim posljedicama. Saveznice NATOa žele jasno prvu mogućnost.” Partneri NATO-a su pored toga razgovarali i sa ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Arseni Jatsenjukom o međusobnim odnosima. Dok se zapadno orijentirani predsjednik ove zemlje Viktor Juščenko zalaže za pristup svoje zemlje NATO-u, pro-ruski orijentirana vlada na čelu sa premijerom Viktorom Janukovičem to ne želi. Ministar vanjskih poslova Jatsenjuk izjasnio se u Oslu za reforme koje traži NATO ali je istovremeno upozorio Savez da se ne miješa u unutrašnje stvari zemlje: “Meni se čini da se pitanje pristupa NATO-u zloupotrebljava od strane različitih političkih snaga. Pozivamo NATO da se ne miješa ni u kakve političke sporove u Ukrajini. To nije u interesu ni NATO-a ni Ukrajine. Za razliku od Ukrajine, Albanija, Hrvatska i Makedonija sasvim jasno žele pristupiti Alijansi. Ministri vanjskih poslova Saveza su vlade ovih zemalja pozvali na dalje reforme,a odluka o eventualnom pristupu ovih zemalja trebala bi se donijeti za godinu dana na samitu NATO-a u Bukureštu. Novi spor sa Moskvom ostavio je duboke tragove i na samit u Oslu. Njemački minsitar vanjskih poslova Frank Walter Steinmeier smatra očigledno da je situacija toliko komplikovana, tako da već razmišlja o sasvim novim putevima: “Da li ne bi smo morali baš sada razmišljati malo dalje i u jednom izmjenjenom svijetu tražiti novu arhitekturu, nove mogućnosti kako da se približimo cilju razoružavanja koji je kako smatram, bez altenative?" Sve ostaje vrlo nejasno. No, utisak da postoji kriza je bio vidljiv uprkos diplomatskim naporima da se prikrije.