NATO ne smanjuje broj vojnika na Kosovu

Na sastanku NATO-a u Briselu šef njemačke diplomatije Gido Vestervele ponovo je osudio napade Srba na sjeveru Kosova na vojnike KFOR-a krajem novembra. Pri tom su bili povrijeđeni i njemački vojnici.

„Ne možemo tolerisati političko podržavanje ovih napada, od strane bilo koga. Zato očekujemo da ti napadi prestanu i da se više ne ponove, kao i da svi političari regiona učine sve da se tako nešto više ne ponovi. Kada naši vojnici budu napadnuti, i mi ćemo tada napasti. To se ne može tolerisati“, rekao je Vestervele.

Vojnici su napadnuti dok su uklanjali barikade na sjeveru Kosova. NATO zahtijeva da one budu uklonjene. Negdje se to već i desilo. Generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen pozdravio je najnoviji srpsko-kosovski konsenzus o budućem zajedničkom upravljanju prelazima. S obzirom na nasilje, snage KFOR-a neće biti u februaru prepolovljene, kako je prvobitno bilo planirano, već će ostati na trenutnom nivou od 6.000 vojnika.

Većina za kandidaturu Srbije, Njemačka još protiv

Uprkos svim problemima, Rasmusen još uvijek podržava izglede za približavanje cjelokupnog Zapadnog Balkana zapadnim strukturama: „Mi se čvrsto držimo evro-atlantske integracije svih zemalja regiona. Ali to zahtijeva dalje demokratske reforme, koje moraju biti realizovane.“

Rasmusen može da govori samo u ime Alijanse, ali on je indirektno preporučio Evropskoj uniji da Srbiji dodijeli status kandidata. Odluka o tome biće donijeta u petak (9.12) na samitu šefova država i vlada EU.

Šef diplomatije Luksemburga Žan Aselborn bio je još jasniji. On vjeruje da je status kandidata u interesu ne samo Srbije, već i EU i NATO-a: „Ne vjerujem da ovdje čovjek ima drugog izbora. Čovjek ne može da želi da nacionalističke tendencije zavladaju u Srbiji i da konflikt sa Kosovom postane još jači.“

Ipak, prije svih su Nijemci ljuti. Njemačka kancelarka Angela Merkel je poslije incidenta sa vojnicima KFOR-a rekla da Srbija još uvijek nije dovoljno zrela da vodi pregovore o kandidaturi sa Evropskom unijom.

Antiraketni štit i Avganistan

U srijedu (7.12.) je u Briselu bilo riječi prije svega o Avganistanu. Do 2014. bi vojna misija Alijanse trebalo da bude okončana, ali to ne znači da će NATO do tada potpuno nestati iz te zemlje. Generalni sekretar Anders Fog Rasmusen podsjetio je u Briselu na odluke Bonske konferencije o Avganistanu od ponedjeljka (05.12.).

„Početkom nedjelje međunarodna zajednica predstavila je plan svog dugoročnog angažovanja u Avganistanu. NATO će i nadalje pružati puni doprinos. Razmislićemo kakvu podršku, kao dio našeg dugoročnog partnerstva sa Avganistanom, možemo da pružimo poslije 2014“, rekao je Rasmusen.

Posljednjih dana bilo je sukoba sa Rusijom zbog planiranog antiraketnog štita u Evropi. Rusi tvrde da se osjećaju ugroženim i zato hoće da, kao protivmjeru, postave rakete u Kalinjingradu, enklavi na zapadu zemlje. Rasmusen je to označio kao „traćenje novca“. NATO tvrdi da antiraketni štit nije usmjeren protiv Rusije i da neće dozvoliti da mu Moskva bilo šta zabranjuje. Ali vojni savez zavisi od Rusije, na primjer kao rute za snabdijevanje njihove misije u Avganistanu. Da li bi moglo doći do trampe? Ministar spoljnih poslova Norveške Jonas Gar Store odbija tu mogućnost:

„Ne treba povezivati stvari koje nemaju veze jedna s drugom. U interesu Rusije i NATO-a jeste da se nastavi međunarodna operacija u Avganistanu i pripremi primopredaja (odgovornosti za bezbjednost od NATO-a u ruke Avganistanaca). I to smo jasno rekli u Bonu.“

Autori: Kristof Haselbah / Ivana Ivanović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić