1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Najnoviji video

NATO-ovo bombardiranje Srbije pravedno?

11. februar 2009

Stefan Gruber, autor knjige pod nazivom „Lekcija iz pravednog rata“, pokušao je na primjeru NATO-ove intervencije protiv Srbije i Crne Gore pronaći odgovor na pitanje šta jedan rat čini pravednim.

https://p.dw.com/p/GrR3
Beograd (mart 1999) - Nakon NATO-ovog bombardiranja glavni grad Srbije ipak nije bio u ruševinamaFoto: AP

Stefan Gruber ističe da se rat često pravda moralnim argumentima čija upitnost kasnije biva dokazana. "Njegov ambiciozni pothvat pokazao se pak problematičnim," piše Frankfuret Allgemeine Zeitung u svom prikazu ove knjige.

„O Balkanu, kao i o pozadini rata na Kosovu autor, po profesiji pravnik, koji je također studirao i filozofiju i politologiju, ne zna pretjerano mnogo. Mnoge njegove premise o pozadini rata bivaju stoga netačne i pogrešne. Gruber u knjizi tvrdi kako su za pooštravanje odnosa prije izbijanja rata odgovorni nespretni pregovarači. No, na koje pregovarače se odnosi ova presuda, pita se Frankfurter. Ahtisarija? Petriča? Černodmirdina? Holbruka? Hila? Majorskog? Trebalo bi se također znati šta osobi, na koju se odnosi optužba, autor pripisuje kao krivicu."

AWACS Flugzeug in der Luft
NATO je civilne žrtve bombardiranja Jugoslavije nazivao "kolateralnom štetom"Foto: AP

Ubijanje civila uvijeno eufemizmima

"Gruber doduše koretno upućuje na to da je NATO tokom rata sve više rušio civilnu infrastrukturu u Jugoslaviji. Također je nesporno da je u ovom navodno hirurškom ratu bilo strašnih grešaka pri kojima su ginuli civili što je NATO opisivao ciničnim eufemizmom „kolateralna šteta“ a u pojedinim slučajevima kasnije pokušavao zataškati. No, ono što Gruber tvrdi, da su i drugi dijelovi Jugoslavije nakon rata na Kosovu bili "u ruševinama" je također neumjesno jer kod čitatelja koji nije upućen u temu to mora stvoriti predstavu da je NATO ovu zemlju izložio nasumičnom bombardiranju. "U ruševinama" su bili Berlin 1945. ili Grozni 1996. godine. U srbijanskom glavnom gradu NATO je 1999. godine osim biranih zgrada koje su pripadale režimu (među kojima i greškom pogođena ambasada Kine) srušio i dijelove civilne infrastrukture, ali ipak Beograd, a ni drugi gradovi Srbije nisu ležali "u ruševinama,"- piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.