030310 Geisteswissenschaften international
7. mart 2010
Šta učiniti s magistrom umjetnosti ili germanistike? Brojni apsolventi se pitaju trebaju li nastaviti postidlomski studij ili se okrenuti karijeri u privredi? Karijera naučnika i nije tako privlačna u Njemačkoj, prenosi Karl-Heinz Minks koji radi za HIS - sistem informacija o visokoškolskim ustanovama u ovoj zemlji.
On je napravio studiju u kojoj je anketirao naučnike iz Njemačke i inostranstva. Ispostavilo se, kaže Minks, da naučnici u ovoj zemlji jedva da mogu da planiraju budućnost jer nema stalnih radnih mjesta.
"Trenutno stanje je takvo da ne mali broj onih koji završe postdiplomski studij ne zna šta i kako dalje. Ne mogu se procijeniti šanse i rizici karijere naučnika. Zbog toga mnogi odlaze u inostranstvo. A to nisu oni najgori, nego oni s najboljim ocjenama", kaže on.
Inostranstvo pruža bolje uslove
Kritika je to koja već duže vrijeme visi u zraku. Upravo na polju društvenih nauka brojni naučnici naprave doktorate, a da ne budu uvezani u mrežu sa drugim kolegama. Velika Britanija i SAD imaju daleko bolje uslove, kaže Marie Luise Ehrenschwendter, koja je izazov pronašla u Aberdinu u Škotskoj, kao profesorica istorije umjetnosti.
"Naš fakultet čini 25 profesora. Od toga su petero Nijemci, dva Šveđana, dva Kanađanina. Ostalo su Britanci. Znači da smo vrlo internacionalni i stoga nije problem da se oni koji doktoriraju kod nas vrate u SAD jer imaju dobro evropsko obrazovanje koje im otvara šanse."
Nove mogućnosti za "društvenjake"
Pogotovo stručnjaci s polja društvenih nauka imaju problem da pronađu posao. Ali, otvaraju se i nove mogućnosti, smatra Ulrike Albrecht, šefica Odjela za strategiju pri Humboltovoj fondaciji.
"Zapanjujuće je da upravo stručnjaci za društvene nauke mogu da nađu posao na raznim mjestima. Potpuno novo polje djelovanja tako predstavlja menadžment nauke. Univerziteti su mnogo više podigli profesionalni nivo djelovanja i to je sigurno važan novi segment u kome se angažuju eksperti društvenih nauka."
Nova polja djelovanja
Tako su univerzitetima potrebni ljudi koji mogu da uspostave dobre kontake sa privredom ili koji će da osmisle nove seminare. Slično stanje je i u privredi, smatra Karl Heinz Minks.
"Proteklih godina smo ustanovili da naučnici sve češće pronalaze posao u privredi gdje zauzimaju pozicije koje nisu postojele u dosadašnjim strukturama. Znači, oni djeluju tamo gdje se u firmama pojavljuju pukotine, odnosno trzavice između odjela i gdje postaju posrednici u komunikaciji."
Sa konferencije čiji puni naziv je bio "Duh ne poznaje granice - Koliko internacionalne su studije društvenih nauka u Njemačkoj?" upućen je i apel univerzitetima da naučnicima moraju pružiti bolje uslove za rad, kako bi postali atraktivniji od visokoškolskih ustanova u inostranstvu. Za brojne eksperte iz inostranstva prepreku predstavlja i činjenica da se većina predavanja i seminara još uvijek obavlja isključivo na njemačkom jeziku.
Autor: Britta Mersch/Azer Slanjankić
Odg ur: Z. Arbutina