Nedostatak kulture pjevanja u Njemačkoj

Očekuje se učešće oko 1000 nastavnike muzike iz cijele Evrope, koji žele razmatrati sa kakvim se problemima susreću djeca i mladi kada je u pitanju pjevanje. Dvaputa sedmično šesnaestogodišnja učenica iz Bonna Christina pohadja časove pjevanja. Uči tehnike pravilnog disanja i kako se postavlja glas da bi zvučao prirodno. Ono što nauči može koristiti u horskom pjevanju, jer je Christina članica dva hora:

« Ja se veoma dobro zabavljam kada pjevam i uopšte mi muzika pričinjava radost. Jednostavno, volim pjevati, jer mi to daje samopouzdanje da nešto znam».

Kao Christina, i mnogi drugi mladi rado pjevaju. Probelam je samo u tome, da se djeci u Njemačkoj daje malo poticaja. Tako u svakom slučaju misli Udruženje njemačkih muzičara zaposlenih u školama. Sa 5.000 članova, najveće pedagoško udruženje u Njemačkoj, zastupa nastavnike muzike i pedagoge svih školskih i obrazovnih nivoa. Cilj Udruženja da se učenicima otvori što širi spektar učenja i muzičkog obrazovanja. Ingeborg Dobrinski je nastavnica muzike u jednoj gimnaziji u Kelnu i dugogodišnji član Udruženja:

« Nije više uobičajeno da se u porodici pjeva. Uz to se ne potiče učenje pjevanja za djecu u vrtićima i osnovnim školama, kako bi zapravo trebalo».

Takodjer i u nastavi muzike u većini škola djeca nemaju priliku upoznati se sa vlastitim glasom. Ne pridaje se dovoljno pažnje vlastitom muziciranju i pjevanju. Djeca nemaju postavljenu intonaciju glasa,pjevaju isuviše duboko ili previsoko, ne razlikuju svijetle ili tamne tonove. Uwe Gäb, umjetničko- pedagoški voditelj Muzičke škole u Bonu, smatra de djeca i ne mogu pjevati ako im nedostaje školovanje glasa. A, u porodicama se skoro uopšte ne pjeva, ističe Uwe Gäb i pojašnjava:

« Društevni život je postao tako zgusnut, da ima veoma malo prostora za dodatne obaveze i zadatke osim onih koji se podrazumijevaju u svakodnevici. A, redovno pjevati, biti članom nekog hora donosi obavezujuće termine. Ljudima je u današnje vrijeme veoma teško da usklade sve obaveze «.

Uwe Gäb ima iskustvo iz svoje škole, da su djeca i mladi uglavnom usmjereni na rok i pop muziku. Takodjer i aktuelni televizijski show- programi i audicije poput» Njemačka traži superzvijezdu», veoma su omiljeni. Obožavanje pop- idola, ocjenjuje kritički:
« Tu postoji opasnost da se potreba za pjevanjem usmjeri u pogrešnom pravcu. Mnogo se tu manje radi o izražavanju kroz muziku, nego se više radi o tome da se postane zvijezda, superstar. A, ako se pjeva da se samo postane zvijezda, onda to ima pogrešnu konotaciju. Mi moramo djecu i mlade učiti kako da se odnose prema svom glasu, da pjevaju rado, a ne da teže postati zvijezde».

U drugim kulturama to je drugačije. Tamo ljudi imaju manje problema da svoja osjećanja iskažu kroz pjevanje. Sigurno je to i jedan pod posjedica njemačke istorije. Pod nacional-socijalistima je narodna njemačka pjesma zloupotrijebljena u propagandne svrhe. Tako je veliki broj pjesama zaboravljen, što bi se trebalo mijenjati, smatra Ingeborg Dobrinski.

« Pjevati je prastara ljudska potreba i naravno odraz kulture. Mislim da moramo radi na tome da se u bilo kakvoj formi ponovo etablira u našem društu».

Tokom sedmice muzičkih škola od 27.-30.septembra Udruženje muzičkih pedagoga želi iznijeti sve probleme sa kojima se susreće. Kroz različita predavanja, radionice i seminare diskutiraće se teme motivacije djece da pjevaju i njeguju glasovne mogućnosti, ali i mogućnosti koje se pružaju nastavnicima i muzičkim pedagozima. Time bi za nekoliko godina bilo više djece kao Christina , koji ne pjevaju samo da bi postali superstar.