Nedovoljno novca za novu njemačku vanjsku politiku?

Tokom debate o budžetu još nikada se nije toliko govorilo o vanjskoj politici kao što je bio slučaj na prvom čitanju nacrta budžeta za narednu godinu. Čak je i prilikom debate o budžetu ministarstava, koja nemaju direktnu vezu sa vanjskom politikom, ova tema doüla do izražaja. „Misija završena, cilj postignut“, želi se reći onima koji su početkom godine upozorili da Njemačka mora voditi aktivniju vanjsku politiku; a to su bili njemački predsjednik, ministar vanjskih poslova i ministrica odbrane.

Za to jedino nisu bili oni koji su oduvijek bili protiv - poslanici Lijevih. U debati su "Za!" pojačani angažman Njemačke u vanjskoj politici u principu bili svi ostali: stranke unije (CDU I CSU), „SPD“ i „Zeleni“. Oni su bili za to da se njemačka angažuje na vanjsko-političkom planu. Da diplomatija igra glavnu ulogu u rješavanju konflikata. Za to da se ostane na pritisku sankcijama na Rusiju i da se sve usaglašava sa svim evropskim partnerima. Ono su većinom bili i za to, da se Kurdi na sjeveru Iraka opreme oružjem iz zaliha Bundeswera. Svi, ali kompletno svi, bili su za to da Njemačka pruži sveobuhvatnu humanitarnu pomoć.

Malo prepoznatljivosti

Iskustvo je pokazalo da je za humanitarnu pomoć uvijek potrebno novca od planiranog. Prošle godine je iz budžeta izdvojeno dodatnih 240 miliona za humanitarnu pomoć . Lako je predvidjeti da će i ove godine u te svrhe otići više novca od planiranog. Za narednu godinu su planirana 303 miliona eura, iako je već sada jasno da je to malo.

Aktivnija vanjska politika, preuzimanje više odgovornosti i pružanje humanitarne pomoći za isti novac? Važno je pomenuti da budžet ministarstva odbrane nije povećan iako su pred njim novi zahtjevi, koje sa sobom donosi konflikt u Ukrajini. Pri tome nisu uračunati ni izdaci za učešće u novim, specijalnim trupama NATO-a za brzo djelovanje, bez obzira na spoznaju da se Bundeswehr iznova više mora prilagoditi zadacima odbrane. Međutim, nadležna ministrica je već najavila da neće sve ostati na skromnosti i da bi već od 2016. godine trebalo biti malo više novca.

Za korigovanje ima vremena

Od Ministarstva vanjskih poslova se očekuje da učini više za manje novca. Budžet ovog ministarstva je smanjen za šest posto. Sada važi staro načelo parlamentaraca: ono što se u prvom čitanju u Bundestagu pomene, na kraju ne bude tako, dakle za korigovanje još ima dovoljno vremena.

Međutim, iznad svega lebdi jedan broj, a to je tzv. crna nula, uravnoteženi budžet, san svakog ministra finansija. To znači: što se više izdvoji za aktivniju vanjsku politiku i humanitarnu pomoć, biće manje sredstava za druge namjene. Da li treba biti manje sredstava za ishranu i poljoprivredu? Za zdravstvo? Rad i socijalna pitanja? O budžetu će se glasati u novembru. Međunarodne krize do tada neće biti riješene. Nadamo se da to neće pokopati ni novi interesi u domenu vanjske politike.