Neformalni samit EU u Briselu: Ima li izlaza iz krize?

Na takozvanom mini-samitu uz ručak, šefovi država i vlada zemalja članica Evropske unije danas utvrđuju zajedničku, kako kažu, maršutu za Vašington. Oko glavnog pravca djelovanja vlada saglasnost: Evropska unija želi da se izbori zajedno s drugim velikim ekonomskim silama za osnovnu reformu finansijskog tržišta. Ali, o tome kako da dostignu taj cilj, vladala su oprečna mišljenja još prije samog početka samita. Vlada francuskog predsjednika i predsjedavajućeg Evropskom unijom, Nikole Sarkozija, dostavila je početkom nedjelje opširan katalog zahtjeva, koji, kako je prokomentarisano, ne bi mogao da bude primjenjen ni u okviru Evropske Unije.

Korigovan Sarkozijev katalog zahtjeva

Francuski papir je u međuvremenu prerađen i danas će se ponovo naći na pregovaračkom stolu u Briselu. Pariz predlaže da se na samitu sastavi precizan radni program, da bi nakon tačno stotinu dana mogli da budu izneseni konkretni prijedlozi za rješavanje najvažnijih problema. I u vladajućim krugovima u Berlinu plediraju na manje vremenske rokove. Gvožđe se kuje, kažu, dok je vruće. Evropljani će se osim zajedničke pregovaračke strategije, danas morati dogovoriti i o tome, ko će sve da putuje u Vašington. Prvobitno je dogovoreno da na svjetski finansijski samit osim predsjedavajućeg unijom, Nikolasa Sarkozija i predsjednika Evropske komisije Žoze Manuela Barosa, na put u Vašington idu njemačka kancelarka Angela Merkel, britanski premijer Gordon Braun i italijanski predsjednik vlade Silvio Berluskoni.