Neizvjesnost oko spora sa Iranom

Situacija u Iranu je izuzetno teška. Inflacija u međuvremenu iznosi 40 odsto. Privreda te zemlje se našla u dubokoj krizi. Pored toga, 14. juna su predviđeni novi predsjednički izbori tako da je unutarnja borba za vlast među konzeravativnim snagama Irana, pred izbore, još više produbila političku krizu. To bi za takozvanu Grupu 5+1, koju sačinjavaju zemlje s pravom veta u Vijeću sigurnosti UN-a, kao što su Sjedinjenje Američke Države, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska te uz njih još i Njemačka, iz ugla Zapada moglo da predstavlja prednost u novoj rundi pregovora.

Posljedice uvedenih sankcija

Odgovornost za aktuelnu ekonomsku krizu u Iranu pristalice vjerskog vođe u toj zemlji Alija Hameneija rado predbacuju vladi pod vodstvom predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada. Sankcije, koje je prethodno uveo Zapad, pokazuju svoju učinkovitost. Zbog tih sankcija, pored običnih građana, trpe i srednjestojeće firme koje se sve više zatvaraju. Iranu posebno teško padaju sankcije vezane za naftu i finansijski sektor, koje dovode do velikih gubitaka. Procjenjuje se da je atomski program Irana – mjereno gubicima stranih investicija i zaradi od nafte – tu zemlju do sada koštao više od 100 milijardi dolara.

Sumnja umjesto uvjerenja

Teheran ipak sa dosta optimizma gleda na pregovore u u Kazahstanu: „Prvi susret je tamo donio pozitivne rezultate, tako da se nadamo nastavku tog trenda“, rekao je iranski ministar vanjskih poslova Ali Akbar Salehi. I u Bruxellesu se navodi da je Iran pozitivno reagirao na prijedlog šestorke.

Nejasno je međutim kako tačno izgleda novi prijedlog, koji je iranskoj strani predočen u februaru. O tome se, naime, nisu izjasnili ni evropska opunomoćenica Catherine Ashton niti šef iranskog pregovaračkog tima Saed Džalil. Obje strane su do sada samo saopštile da Grupa 5+1 ne traži više od Irana zatvaranje postrojenja za obogaćivanje urana u mjestu Fordo južno od Teherana. Za uzvrat iranska strana bi trebala da dopusti međunarodne inspekcije u podzemnim postrojenjima. Ekspert za Iran pri Univerzitetu u Birminghamu Scott Lucas smatra da Iran neće odustati od zahtijeva za ukidanjem sankcija, pogotovo kada je riječ o nafti. Slično se izjašnjava i Reza Taghizadeh, ekspert za međunarodne odnose na Univerzitetu u Glasgovu. Prema njegovim riječima, nada da u Almaty II budu postignuti jasni rezultati ne postoji.

Autori: Jashar Erfanian / Mahindokht Mesbah / Senad Tanović

Odgovorna urednica: Jasmina Rose