1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Najnoviji video

170708 Mandela 90

Alexander Göbel18. juli 2008

Put Nelsona Mandela do slobode je beskrajno dug put. To je priča o borbi protiv aparthejda, priča desetljeäima zatvora, o prvom crncu predsjedniku Južnoafričke Republike. Nelson Mandela danas slavi svoj 90. rođendan.

https://p.dw.com/p/EeZ0
Legendarni borac za ljudska prava rođendan slavi u krugu svoje porodiceFoto: picture alliance/dpa

Devedesete godine prošlog stoljeća su donijele velike promjene jugu Afrike. Pao je aparthejd, a lider Afričkog nacionalnog kongresa, Nelson Mandela je pušten na slobodu nakon 28 godina provedenih u zatvoru.

"U ovoj zemlji više nikada jedna grupa neće ugnjetavati drugu. Neka Vlada sloboda! Neka Bog štiti Afriku!", izjavio je on.

Ovo je bio veliki momenat za Južnoafričku Republiku, možda najveći u njenoj istoriji. 10. Maj 1994. kada je Nelson Mandela postao prvi crni predsjednik. Zemlja je dobila novi, moderni ustav - aperthejd je napokon bio gotov.

Nelson Mandela mit Ehefrau Winnie und Anhängern nach seiner Freilassung
Nelson Mandela izlazi iz zatvora u društvu supruge Vini i brojnih simpatizeraFoto: picture alliance/dpa

Smislio ga je Hendrik Vervord, čovjek kojem se 30-ih godina prošlog vijeka svidjela rasistička ideologija nacista. Pod njihovim uticajem, uveo je možda najbolesniji model kolonijalizma.

Pasoš za crnce kada izlaze do grada

Iza aperthejda se kriije etnički dizajn koji podrazumijeva potpunu podjelu rasa. Crnci, većinski dio stanovništa, smješteni su u rezervate. Na javnim mjestima propisana je stroga podjela na bijelce i nebijelce. Mješani brakovi su zabranjeni. Obrazovanje i radna mjesta dijele se prema klasnoj pripadnosti. Kada izlaze iz rezervata, Crnci su dužni da nose pasoše.

Uslijedili se protesti u organizaciji Afričkog Nacionalnog Kongresa, koji ubrzo prerastaju u masovne pokrete. U prvom planu stoje demonstracije, bojkoti i javno spaljivanje pasoša. Uz mnoge druge aktiviste, angažovao se i mladi advokat Nelson Mandela koji postaje i predsjednik Afričkog Nacionalnog Kongresa.

Kongres zabranjen, Mandela u zatvoru

Nelson Mandela im Gefängnis
Mandela kao zatvorenik u krugu zatvora na ostrvu RobbenFoto: picture-alliance/dpa

Kada su protesti u martu 1960. godine završili masakrom u kojim je policija ubila 69 Crnaca, a 180 ranila, zabranjen je i Afrički kongres. Nelson Mandela bori se za pravdu iz podzemlja. Tadašnja vlast ga, međutim, 1964. godine hapsi i osuđuje na doživotnu robiju. Mandela i pred sudom naglašava da je za svoju ideju o demokratskoj državi spreman i da umre.

Iz zatvora na funkciju predsjednika

Nelson Mandela und Friedrich de Klerk erhalten Friedensnobelpreis
Sa bivšim južnoafriökim predsjednikom De Klerkom dobio je Nobelovu nagradu za mirFoto: AP

Trgovačke i finansijske sankcije međunarodne zajednice teško su pogodile nacionalističku vladu tokom 80-ih godina prošlog vijeka. Pod pritiskom ulice, vlada je ponovo morala da pregovara sa Afričkim kongresom. U proljeće devedesete, tadašnji predsjednik De Klerk objavljuje reforme i kraj protjerivanja aktivista. Iste godine, Mandela je nakon 28 godina, pušten iz zatvora. Dobija Nobelovu nagradu za mir, a 4 godine kasnije izabran je za predsjednika Južnoafričke Republike.