Nema govora o slobodnim i fer izborima

U nedjelju 2. decembra Rusija bira novi parlament – Dumu. Prema procjenama predstavnika opozicije u ovoj zemlji te stranih promatrača, raspoloženje je trenutno sve drugo nego demokratsko.

Kritički promatrači nisu samo saglasni u tome da je odluka već odavno donesena te da je rezultat izbora poznat, nego isto tako i u ocjeni da nema govora da će to biti fer i slobodni izbori. Predsjedavajući njemačke fondacije „Friedrich Naumann“, inače član Liberalne stranke FDP-ea Wolfgang Gerhardt o izborima u Rusiji kaže:

„Sasvim je jasno da je opozicija u ovoj zemlji više blokirana nego što joj je omogućeno da se izjasni. Nema jednakih uvjeta za sve sudionike izbora“.

I pojedini ruski političari iz redova opozicije neće izaći na izbore, kao što je naprimjer nekadašnji premijer Michail Kassjanow:

„Ja i moja porodica nećemo sudjelovati u ovoj imitaciji izbora koja je pripremljena za nas te sve građane Rusije. Mnogima je sasvim jasno da su ti takozvani izbori 2.decembra samo imitacija jednog demokratskog procesa. Bilo bi šteta za budućnost naše zemlje sudjelovati u tome“.

Na izborima inače sudjeluje 11 partija, no samo njih četiri ima šansu da uđe u Dumu u kojoj ima 45O mjesta – prije svih partija pod imenom „Jedistvena Rusija“ sa vodećim kandidatom predsjednikom Putinom, koja već sada ima većinu u parlamentu. Prema pojedinim prognozama ona bi mogla dobiti oko 6O odsto biračkih glasova.

I druga stranka „Pravedna Rusija“ sa svojim predsjedavajućim Sergejom Mironowom, također podržava ruskog predsjednika. Tu su i komunisti Genadij Sjuganowa koji iako sve više gube svoje članove bi ipak mogli osvojiti stabilnih 1O odsto glasova. Međutim nejasno je da li će takozvana Liberalno-demokratska partija Vladimira Žirinovskog moći da pređe procent od 7 odsto. Njena klijentela su uglavnom nacionalisti a na vrhu liste ove stranke se nalazi Andrej Lugowoj koga je britansko pravosuđe optužilo da je bio umiješan u ubistvo odnosno trovanje bivšeg člana ruskog KGB-a Alexandera Litwinjenka.

Opozicione partije dakle nemaju šanse da uđu u parlament. Već postoje brojne spekulacije o budućoj ulozi Putina kome ruski Ustav ne dopušta treći predsjednički mandat te s tim u vezi i pojedine priče o navodnoj borbi za vlast oko njegovog nasljednika. Politolog iz Kremlja, Gleb Pawlowski o tome kaže:

„Putin je sada faktički partijski vođa i čeka na izbore. Ja smatram da će se kasnije vidjeti šta će se desiti. Mnogo toga je moguće naglašava Lilja Schewzova iz Carnegie centra u Moskvi te pri tom ističe i svoju vlastitu fantaziju:

„Mogu također da zamislim i povlačenje Putina ali i njegov povratak i to na jahti koja krstari oko svijeta“.