Neuspjeh referenduma na Kipru je nesreća za evropsku vanjsku politiku

Sada je napokon 65 procenata kiparskih Turaka reklo ”DA” ujedinjenju- tu se međutim na grčkom dijelu ostrva postavila jedna prepreka- većina (76 posto) je glasala protiv ujedinjenja. Većina je mišljenja da se planom UN-a o ponovnom ujedinjenju, turskoj strani daje mnogo ustupaka.

Posljedice oba kiparska referenduma su isto tako apsurdne kao i nepravedne: dok grčki dio Kipra bez obzira na svoje ”Ne” ujedinjenju 01. Maja smije ući u EU, Turski dio to nema pravo. U svakom slučaju, ishod referenduma na Kipru je nesreća za evropsku vanjsku politiku. To se osvetilo sada, zato što EU ponovno ujedinjenje Kipra nije postavila kao preduslov za ulazak u uniju. Uprkos tome, evropljani su sebi dopustili da budu ucijenjeni od vlade u Atini da će kompletno proširenje na istok biti prihvaćeno samo ukoliko istovremeno u Uniju bude primljen i južni dio Kipra. To se sada i dogodilo i do sa posljedicama. EU će u svoje članstvo primiti zemlju za neriješivim konfliktom između glavnih nacionalnih grupa i odvratnom granicom unutar zemlje. Kipar je posljednja podijeljena evropska zemlja.

Tu se nažalost nemože mnogo promijeniti. I zato je sada važno da one koji su se izjasnili za ponovno ujedinjenje još zato netreba kažnjavati. Turska je uprkos unutarpolitičkom protivljenju, ovaj put odigrala veoma konstruktivnu ulogu. To treba uzeti u obzir kada EU krajem godine sa Ankarom bude odlučivala o pregovorima o pristupanju Uniji. Prije svega, turski dio Kipra doduše netreba biti priznat kao država , ali trgovinski embargo i međunarodna izolacija moraju pod hitno biti ukinuti. Ne samo, što je sve ostalo bilo nepravedno, već zato što je uostalom opcija ponovnog ujedinjenja konačno propala. Riješenje kiparskog problema je sada zadatak EU.