Ništa od "bajramskog primirja"

Bez obzira na dogovoreno primirje samo tokom subote (27.10.) poginulo je 76 osoba. Među žrtvama je i 20 vojnika regularne armije, navodi se u Posmatračkom centru za ljudska prava u Siriji, čije sjedište je u Londonu. I dok ovaj centar prenosi kako su u više mjesta djelovale vladine trupe i snajperisti, državni sirijski mediji prenose da su pobunjenici napali više položaja vojske.

Dogovoreno primirje je inače počelo još prvog dana Kurban-bajrama, ali je već tokom tog dana u borbama poginula 151 osoba. Sukobi su, dakle, nastavljeni.

Rami Abdul-Rahman, šef Posmatračkog centra za ljudska prava u Siriji, tvrdi da je sirijska armija u subotu popodne prvi put od proglašenja primirja djelovala i avijacijom. U zračnom napadu na jedno mjesto u blizini Damaska tom prilikom je poginulo osam osoba. Aktivisti u Londonu, ali i sa terena u samoj Siriji, prenose kako su vladine trupe koristile i artiljeriju prilikom napada na položaje pobunjenika. Posebno žestoki okršaji vođeni su u sjevernoj provnciji Alepo i na istoku, oko grada Deir el-Sur. Incidenti su zabilježeni i u samom glavnom gradu Damasku, te u gradu Dari.

Sirijska državna televizija prenosi kako su pobunjenici u gradu Deir el-Sur aktivirali automobil-bombu ispred jedne pravoslavne crkve. Prema nepotvrđenim informacijama, crkva je oštećena, ali nije bilo žrtava.

U Alepu na pomolu sukob pobunjenika i Kurda

Zabrinjavajuće vijesti stižu iz grada Alepa. Pobunjenici su još u četvrtak prenijeli kako su prodrli u četvrt Ašrafie, nastanjenu uglavnom kršćanima i Kurdima. Pobunjenici su tako prekršili dogovor sa kurdskom strankom Jekiti koji je podrazumijevao da se ova uglavnom kurdska četvrt i njeno stanovništvo ne uvlače u rat. Posljedica toga je bilo izbijanje sukoba između pobunjenika i Kurda. Kurdski izvor prenose kako je tom prilikom poginulo deset pripadnika njihovog naroda. Lider ove nacionalne manjine Mohidine Šeih Ali tvrdi kako u četvrti Ašrafie živi oko 100.000 Kurda, te da je u tu četvrt pobjeglo dosta Arapa iz susjednih dijelova grada gdje se vode borbe.

Kurdi u Siriji su dosada pokušavali da pronađu "zlatnu sredinu" između pobunjenika i regularne armije. Neke kurdske grupacije su proglasile neutralnost, dok su se neki priključili jednoj od strana. Kurdi čine oko deset odsto od oko 23 miliona stanovnika Sirije. Većina ih živi na sjeveroistoku te zemlje, uz granicu s Turskom. Oni su se dugo žalili na diskriminaciju. Režim predsjednika Bašara el Asada im je dugo osporavao da su oni Sirijci, tvrdeći da se radi samo o izbjeglicama iz Turske ili Iraka. Kratko nakon početka ustanka, vlada u Damasku je ipak podijelila sirijsko državljanstvo za oko 200.000 Kurda. Osim toga, regularna armija je izbjegavala da koristi oružje i prekomjernu silu u smirivanju demonstracija na koje su pozivali Kurdi.

Mnogi Kurdi skeptično gledaju na pokret otpora kojim dominiraju suniti. Nije slučajnost što je najveća opoziciona grupa Sirijaca u egzilu, Sirijsko nacionalno vijeće, za svog predsjedavajućeg izabralo upravo jednog Kurda, Abdelbaseta Siedu. Borci kurdske Partije demokratske unije inače kontrolišu velike dijelove sjeveroistoka Sirije. Ova partija je povezana sa pokretom PKK koji se u Turskoj bori za nezavisni Kurdistan.

Autor: Azer Slanjankić (afpd, dapd)

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić