Nije važno da li si Josip ili Hans!

Josip Juratović, rodom iz Koprivnice u Hrvatskoj, u Njemačku je stigao sa talasom takozvanih „gastarbajtera“, radnika sa prostora bivše Jugoslavije koji su sedamdesetih godina „trbuhom za kruhom“ u Njemačku odlazili na privremeni rad. Juratović je vremenom napravio neviđen uspon u svojoj karijeri, zahvaljujući političkom angažmanu. Od fabričkog radnika dolazi do mjesta stranačkog poslanika u državnom parlamentu. Juratović je već 25 godina član njemačke Socijaldemokratske partije (SDP) i stranački veoma aktivan na pokrajinskom i opštinskom nivou. 2005. godine izabran je za poslanika stranke u Donjem domu njemačkog parlamenta (Bundestagu). I pored činjenice da su Socijaldemokrati na nedavno održanim opštim izborima u Njemačkoj zabilježili znatan pad glasova, Juratović je ponovo imenovan za poslanika i u novom mandatu. U izjavi za Radio Dojče vele (Deutsche Welle) kaže:

„Ima ljudi koji su me birali u parlament upravo zato što sam radnik, što sam neko ko je sedam godina radio u automobilskoj industriji na traci, ko je praktično kroz rad i životno zalaganje stekao respekt i poštovanje i dobio 60.000 glasova u mojoj izbornoj jedinici.“

„Lobiranje za Balkan u njemačkom parlamentu“

Od 18 poslanika stranog porijekla u njemačkom parlamentu, zvučno ime nosi i tridesetogodišnji Oliver Lukšić. Prezime nosi od svog djeda koji je porijeklom Crnogorac, iz Sutomora kod Bara. Lukšić je od 2000. godine član njemačkih mladih liberala, školovao se u Francuskoj i Engleskoj, a posljednjih godina radio je u Briselu pri evropskim institucijama. Lukšić ne govori jezik svojih predaka, ali će i to, kaže, vremenom da nadoknadi.

„Za mene, kao novog poslanika, sada je važno da se priključim jednoj od parlamentarnih grupa koje su u prvom planu zadužene za međunarodne odnose i saradnju sa stranim parlamentima. Ja želim da u parlamentu oživim temu Balkan i da u toj oblasti dam svoj doprinos. Balkan me veoma zanima, upravo zbog mojih predaka.“

„U politici nevažno da li si Josip ili Hans“

Od ukupnog postotka stranaca u Njemačkoj koji su zadržali državljanstvo svoje matične zemlje, 14 odsto čine građani sa prostora bivše Jugoslavije. Iako su procentualno druga grupa po veličini, stručnjaci smatraju da nisu dovoljno zastupljeni u političkim strukturama. Josip Juratović objašnjava i zašto.

„To je problem iz prošlosti, jer su u Njemačku uglavnom dolazili stranci, ona gastarbajterska struktura koja je došla privremeno i koja se o politici nije puno brinula. Smatrali su da je to stvar Nijemaca. U međuvremenu se ta slika promijenila kroz 2. i 3. generaciju koje su svjesne da su dio tog društva.

“Jako je štetno i negativno za buduće generacije reći da mi nemamo šanse zato što smo stranci. Dakle, nema nikakve veze da li se ja zovem Josip ili Hans, nego je prije svega važno pitanje zalaganja.“

Autorka: Selma Filipović

Odg. urednik: Svetozar Savić