Niko Lozančić: Historijska šansa za BiH koja se ne smije propustiti

Posljednja sedmica mjeseca maja bili su dani Bosne i Hedrcegovine u Briselu! Predsjedavjući Vijeća ministara Nikola Špirić prisustvovao je formalnom činu otvaranja dijaloga o postepenom ukidanju viznih ograničenja s Evropskom unijom. Desetočlana ekipa resornih tijela BiH započela je ekspertne razgovore o 'mapi puta' o bezviznom režimu. Bivši šef diplomatije i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Mladen Ivanić, učestvovao je u do sada najširoj interparlamentarnoj raspravi o evropskoj perspektivi balkanskih zemalja. Bivši predsjednik Federacije BiH, a odnedavno predsjedavjući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Niko Lozančić, osim gostovanja u Evropskom parlamentu imao je i odvojene razgovore sa slovenačkim zastupnikom u Evropskom parlamentu Jelkom Kacinom i s jednim od najboljih poznavalaca balkanskih pitanja dr Geraldom Knausom, te prisustvovao premijeri dokumentarno-promotivnog filma o Bosni i Hercegovini, čija je upravo glavna poruka da je ova zemlja u prošlosti bila nepravedno zapostavljena u odnosu na svoje susjede u regionu“.

Institucije ne mogu pratiti izazove koji predstoje

„Nakod dužeg vremena, u Briselu su se proteklih dana mogle čuti vrlo afirmativne ocjene o napretku reformi u BiH. To je nešto što posebno ohrabruje i što ću pokušati maksimalno afirmirati po povratku u zemlju. Od komesasra za proširenje Olija Rena čuli smo da taj veliki iskorak ne smijemo više nikada usporiti. Sportski kazano, lopta je sada u našem kaznenom prostoru! Plebiscitarno opredjeljenje svih, ili najvećeg broja naših građana i institucija da je jedina prava perspektiva BiH u Evropskoj uniji – nije dovoljna i takva retorika više nikome ne donosi nikakvu korist. Sa dekorativnog, verbalnog i deklarativnog opredjeljenja, sada moramo preći na operativni i vrlo sistematični rad. Nisam siguran da su sve naše institucije dovoljno kapacitirane da mogu pratiti izazove koji su pred nama i da mogu brzo, operativno i kredibilno odgovoriti na sve izazove koji su postavljeni pred naše pregovarače o viznom režimu, o provedbi Sporazuma o pridruživanju i svemu ostalome što nas očekuje na putu euroatlantskih integracija. Bez obzira ko to bio – Vijeće ministara, Direkcija za evropske integracije ili naša parlamentarna tijela - mi moramo imati osposobljene institucije i stručne pojedince koji će sve to operativno izvršavati na najbolji mogući način“ – izjavio je u intervjuu za Radio Deutsche Welle, predsjedavjući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Niko Lozančić.

Moramo shvatiti da sami nismo učinili dovoljno

Na pitanje da li je moguće napraviti takve 'pretumbacije' i stvoriti klimu stvarnog umjesto verbalnog entuzijazma, Lozančić je rekao da „BiH konačno mora izaći iz priče po kojoj nama nije dobro, kako nas niko ne voli, kako niko ništa neće da učini za nas, kako se više drži do Srbije ili nekih drugih zemalja u regionu nego do nas, jer prvo mi sami do sada nismo dovoljno učinili za sebe. Evropa je i ovim najnovijim potezima pokazala da ona zna šta želi, a to je nedvojbeno opredjeljenje da se i ovaj zemljopisni dio Kontineta kojem i mi pripadamo, doista želi priključiti jedinstvenom ekonomskom, carinskom i monetarnom prostoru EU. Na nama je da odgovorimo takvim izazovima“, rekao je Lozančić.

Percepcija o neefikasnosti nije tačna

Na pitanje da li je Parlamentarna skupština svjesna takvih izazova i da li je spremna izvršiti vlastiti dio obaveza u vezi s usvajanjem brojnih novih zakona koji će se nakon potpisivanja SSP-a neminovno morati mijenjati ili donositi potpuno novi, Lozančić je izrazio uvjerenje da će parlamentarci oba doma brzo i efikasno izvršavati svoj dio obaveza, a da je najteži dio posla na Vijeću ministara kao predlagaču zakonskih prijedloga. „Ono što nam vlada bude ponudila kao ozbiljan prijedlog, ja sam uvjeren, imajući u vidu bezrezervnu podršku evropskom putu BiH, da će takvi prijedlozi i projekti imati punu podršku. Ponavljam još jednom - ono što bi moglo biti kočnica, a to sam naglasio i prije nekoliko dana prilikom preuzimanja dužnosti predsjedatelja Zastupničkog doma PS, jesu naši institucionalni kapaciteti. Osobno očekujem da će Vijeće ministara, u skladu s novim okolnostima, morati dodatno - i kadrovski i tehnički i materijalno, osposobiti sve institucije iz njegove nadležnosti koje se bave evropskim integracijama, kako bi postale doista kredibilan partner vrlo iskusnim i strogim pregovaračima u Briselu. Uvjeren sam dakle, da naša Parlamentarna skupština neće biti usko grlo. Naš je Parlament jedan od najefikasnijih parlamenata i percepcija o našoj navodnoj neefikasnosti je apsolutno netočna. U ovom trenutku, mi nemamao ništa na čekanju, sve dospjele prijedloge zakona rješavamo u toku 15-20 dana. Vijeće ministara će morati biti mnogo efikasnije, a mi mu moramo pomoći da se sve institucije dovoljno kapacitiraju kako bi bile sposobne i kredibilne da odgovore zahtjevima Brisela. Ili ćemo vrlo brzo morati proširivati kapacitet Vijeća ministara novim ministarstvima, ili ćemo u postojećim ministarstvima morati uspostaviti dosta novih specijalističkih institucija, odjela, službi ili sektora. Vijeće ministara to nama mora predložiti, a mi u Parlamentu ćemo takve prijedloge podržati“.

Nismo svjesni odgovornosti

Imate li utisak da ljudi koji su do sada upravljali procesom eu-integracija dovoljno vladaju ovom temom i razumiju suštinu cijelog procesa? „Ne želim biti previše kritičan, ali imam utisak da svi zajedno, pa i sebe svrstavam među takve, nismo dovoljno svjesni trenutačne pozicije BiH i odgovornosti koja stoji pred nama. Prečesto smo skolni deklarativno podržavati proces evropskih integracija, bez ikakvog kritičkog osvrta i na ono što jeste i što nije interes BiH. U ovom trenutku mogu iznijeti osobni dojam i dojam ogromne većine u bh. Parlamentu po kojem za BiH nema druge realne perspektive osim evropske. Standardi koji vrijede u Evropi, dobrim dijelom su poznati i građanima BiH, a nisam tokom proteklih godina primijetio da građani imaju ikakvih rezervi prema takvim standardima, ili da neko od nas ne bi želio da živi po evropskim standardima. Zar i to nisu dovoljni razlozi da budemo optimisti. Građani BiH su svjesni da se ne radi ni o kakvoj iznuđenoj perspektivi, već o nečem što je dobrobit. Evropska perspektiva je proces u kojem se ne radi o izboru između dva manja zla, već o izboru boljeg od dobroga.“

Treba pokušati biti dvostruko brži od susjeda

Da li tako misli i većina parlamentaraca?

„Uvjeren sam da tako razmišlja najveći broj naših gradjana i onih koji odlučuju, pa već i po tome ne bi trebalo očekivati bilo kakve probleme u institucijama u vezi sa stvaranjem uvjeta za ispunjavanje svih zadataka i ciljeva koji su pred nama. Ono o čemu sada osobno razmišljam jeste kako da taj proces evropskih integracija ubrzamo i skratimo vrijeme prilagođavanja: ako je na primjer, u nekim držama susjedstva sve to trajalo dvije godine, hajde da mi pokušamo dvostruko brže. Ja sam uvjeren da u nama ima takve energije, inata i prkosa. Hajde odna da to iskoristimo na najbolji način. Ono što me također dodatno ohrabruje nakon boravka u Briselu jesu izlaganja mojih kolega iz nacionalnih palamenata članica EU, koji su vrlo pozitivno i afirmativno govorili o potrebi što bržeg priključivanja zemalja Balkana demokratskom dijelu progresivne Evrope. Na kraju, ne treba gubiti iz vida da će upravo nacionalni parlamenti i evropski parlamentarci u konačnici donositi odluku o tome da nas hoće ili nas neće sa sobom u istom društvu. Svojim sam ušima tokom proteklih dana čuo da hoće i da to žele, i mi koji smo trenutno na vlasti, takvu šansu naprosto ne smijemo propustiti.

Nema više "gluhih telefona"

Šta ćete osobno preduzeti po povratku u zemlju?

„Ono što imam obavezu jeste da vrlo detaljno izvijestim članove Kolegija oba doma Parlamenta. To je minimum mojih obaveza. Ali nakon boravka u Briselu i brojnih razgovora koje sam imao, uvjeren sam da ćemo morati početi razmišljati i o nekim novim modelima kojima bi se osiguralo da svi naši dužnosnici sa svih razina vlasti budu blagovremeno i cjelovito informirani o svim pitanjima i procesima koji su u toku i koji će biti pred nama. Mislim da u tom pogledu nedostaje sinhronizacije. 'Gluhe telefone' ćemo morati izbaciti iz upotrebe! Nakon toga morali bismo vidjeti kako da o svim bitnim pitanjima, u pravom trenutku svi na pravi način, radimo svako svoj posao kao dijelovi jedinstvenog mehanizma na nivou cijele države. Mislim da ćemo na tom planu morati raditi i u Parlamentu i u svim drugim institucijama, posebno u Vijeću ministara na kojem će biti posebna odgovornost da realizira preuzete obaveze nakon što sredinom ovog mjeseca konačno i potpišemo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju“, izjavio je Niko Lozančić u intervjuu za Radio Deutsche Welle.