Njemačka štampa o presudi Medjunarodnog suda pravde i PIC-konferenciji u Briselu

O današnjoj sjednici Vijeća za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini, koja se održava u Briselu, «Frankfurter Allgemeine Zeitung» piše:

«S obzirom na odvajanje Kosova od Srbije, koje je planirano u toku 2007-e godine, povlačenje medjunarodne zajednice iz dnevno-političkog života muslimansko-srpsko-hrvatske države Bosne i Hercegovine biće odgodjeno. Tu se naglašava mogući uticaj odluke o Kosovu na stabilnost cijelog regiona ali i na budjenje težnji za odvajanjem Republike Srpske. Vodje bosanskih Srba već mjesecima ukazuju na nedosljednost medjunarodne zajednice, koja daje prednost težnjama kosovskih Albanca za somoopredjeljenjem a bosanskim Srbima ne dozvoljava da se odcijepe od Bosne i Hercegovine. Pri tome medjunarodna zajednica ukazuje da se teritorijalni integritet BiH-e ne može dovesti u pitanje, iako bi za referendum o odvajanju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine, kako tvrdi Dodik, glasalo više od 90% gradjana manjeg BH-entiteta»,

piše FAZ i dodaje:

«U srpskoj interpretaciji dogadjaja se ne spominje činjenica da u dijelu bih-e koji se sada naziva Republika Srpska nikada ne bi postojala većina , koja bi glasala za odcjepljenje, da 90-tih godina nije došlo do strateški organiziranih, masovnih progona Bošnjaka i Hrvata za tih teritorija. Dominacija Srba na tim prostorima rezultat je etničkog čišćenja. U zapadnim metropolama vlada po tom pitanju izvjesni stspen nervoze, koju Dodik, koji se predstavlja kao socijaldemokrata, umješno koristi. U populističkom maniru premijer Republike Srpske uvijek je pominjao mogućnost odvajanja ovog entiteta od BiH-e ukoliko dodje do otcjepljnja Kosova od Srbije. Nedavno je upozorio visokog predstavnika Christiana Schwarz Schillinga da samo pokuša da mu stane na put. Ako bi se Schwarz Schilling odvažio zabraniti referendum, Srbi bi ga ipak održali, rekao je Dodik. Doduše, kod populiste Dodika postoji nesklad izmedju riječi i djela. Ali njegove prijetnje oživjele su diskusiju o produžetku rada Ureda visokog predstavnika OHR-a u Sarajevu, a stim i takozvanih Bonskih ovlasti sa mogućnošću interveniranja i smjenjivanja neposlušnih lokalnih političara.»

zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung. U tekstu pod nazivom «Presuda o krivici Srbiji» Tageszeitung iz Berlina se osvrće na odluku Medjunarodnog suda pravde po tužbi BiH-e protiv Srbije i Crne Gore za genocid:

«Kad god se pojave preživjele Srebreničanke, teku suze. Tako je bilo i proteklog petka, kada se 20-tak njih sa autobuske stanice uputilo u Hag. Njihovo raspoloženje varira, čas preovladava skepsa, čak nada. Ukoliko Medjunrodni sud pravde proglasi Srbiju i Crnu Goru krivom za genocid, to bi bile prve zemlje na svijetu, osudjene za genocid. Odšteta u milionskim iznosima ne igra za porodice žrtava nikakvu ulogu. Mi samo hoćemo da se utvdi istina, kaže Hatidža Mehmedović, koja se prije sedam godina medju prvima vratila u Srebrenicu. Moga muža, sinove i rodjake presuda ionako neće oživjeti, dodaje Hatidža. Žrtvama je bitno da se utvrdi krivac. Time one pogadjaju u živac srpskih političara, koji do danas opovrgavaju agresiju Miloševićevog režima na Bosnu i Hercegovinu,

piše TAZ i dodaje:

«Presuda će imati uticaj i na legitimitet Republike Srpske. Koliko dugo bi ovaj entitet mogao postojati kad bi ga Medjunarodni sud pravde okarakterisao kao tvorevinu nastalu kao rezultat agresije i genocida. Stoga je premijer Republike Srpske unaprijed konstatovao da neće priznati odluku suda. No, sud nije imun od politike, smatra istoričarka Fadila Memišević i dodaje da je srbijanska diplomatija je učinila sve da spriječi odluku, koja bi bila nepovoljna za Srbiju. Od 16 članova sudskog vijeća, četiri sudije iz Rusije, Meksika, Vencuele i Slovečke glasaće protiv presude, kojom se Srbija i Crna Gora proglašavaju krivcima za genocid protiv BiH-e. Bilo kako bilo, zaključuje Fadila Memišević. mi ćemo ako dodje do nepovoljnog ishoda, poduzeti, pravne korake,

piše «Tageszeitung» iz Berlina, čijim pisanjem okončavamo pregled njemačke štampe.