1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka štampa o reformi policije i hapšenju Karadžića

11. septembar 2007

Posjeta Miroslava Lajčaka Briselu, odnosno reforma policije u BiH, ali i knjiga nekadašnje glasnogovornice Haškog tribunala, Florence Hartman, teme su pisanja štampe na njemačkom jeziku.

https://p.dw.com/p/BeeE
Velike sile umiješane u opstrukciju hapšenja dvojice optuženika, tvrdi HartmanovaFoto: AP

Iako je Milorad Dodik načelno pristao na reformu policije po Lajčakovom prijedlogu, a Haris Silajdžić nije, Neue Zürcher Zeitung ovako opisuje pozicije ove dvojice političara.

Haris Silajdžić i Milorad Dodik se tokom ove godine sve više ukopavaju na svojim antagonističkim pozicijama. Silajdžić pod pojmom europeizacije BiH traži poštivanje građanskih prava, za koje smatra da su povrijeđeni etničkom podjelom zemlje. Činjenica je da građani BiH u prvom redu sebe vide kao pripadnike određenog naroda, a tek potom kao državljane BiH. To je posljedica nasilja na etničkoj osnovi tokom rata čija je najočitija posljedica stvaranje Republike Srpske. Kao protivigrač Silajdžiću, Dodik brani suverenitet Republike Srpske u toj mjeri da se to graniči sa prijetnjom otcjepljenjem. Sigurno je da se ovaj, do prije nekoliko godina umjereni političar, pri tome s pravom poziva na Dejtonski sporazum. Ipak, visoki stepen federalizacije države podijeljene na dva eniteta, glavna je prepreka želejnom članstvu u EU. Energični visoki predstavnik Lajčak stoga upozorava: bez ujedinjenja policijskih struktura, nema potpisivanja sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU.

Piše Neue Zürcher Zeitung. List Kölner Stadt Anzeiger se danas ovako osvrće na upravo izašlu knjigu bivše glasnogovornice tužilaštva Haškog tribunala, Florence Hartmann.

U međuvremenu počinjem da mislim kako Karadžić i Mladić neće nikada biti uhapšeni, piüe Hartmanova. Ona je u svojoj knjizi opisala kako su velike sile od 1997. godine više puta sprječavale hapšenje Karadžića. Prema tome kako Hartmanova prikazuje stvari velike sile, prvenstveno SAD, Francuska i Velika Britanija, se plaše da bi Karadžić i Mladić na sudu mogli razjasniti ulogu ovih država u padu Srebrenice. Hartmanova piše kako nije pronašla dokaz da postoji dogovor između Karadžića i prvenstveno SAD da ne dođe do njegovog hapšenja, ali da postoji niz indicija koje govore u prilog tome. Čini se da su velike sile uvijek bile spremnije da izdaju žrtve, nego svoje dogovore sa zločincima, zaključuje Hartmanova.

Prenosi u ovom članku list Kölner Stadt Anzeiger.