1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka štampa o snimcima iz Srebrenice

Azer Slanjankić13. juni 2005

Snimci zločina u Srebrenici su uzdrmali srbijansku javnost, slažu se u svojim komentarima njemački novinari, dodajući kako se proces suočavanja sa zločinima mora nastaviti.

https://p.dw.com/p/AVfg
Šanse za izručenje Karadžića i Mladića su porasle, smatraju njemački mediji
Šanse za izručenje Karadžića i Mladića su porasle, smatraju njemački medijiFoto: AP

List Der Spiegel u članku pod naslovom "Nalog za ubistva stigao iz Beograda", izmedju ostalog piše.

Pravnom i medijskom ofanzivom Carla Del Ponte želi da dokaže kako su naredjenja za zločine stizala iz Beograda. Istovremeno, ona upozorava da su glavnooptuženi za masakr u Srebrenici još uvijek na slobodi. Čini se da po prvi put ima rezultate. Beogradska vlada pod premijerom Koštunicom mora da se odrekne taktike skrivene podrške haškim optuženicima. U to se prvenstveno ubraja pomoć Slobodanu Miloševiću kome se sudi u Hagu. Kako bi podržala strategiju Miloševića koja se zasniva na tvrdnjama da on sa ratom u BiH nema ništa, vlada u Beogradu ne samo da je uskraćivala izručivanje dokaznog materijala. Svjedoci koji su bili spremni da govore na sudu, osjećali su prijetnje u zraku i preko noći su mijenjali svoje mišljenje. Prikazani snimci su dokaz da su dobrovoljci pod komandom Beograda bili medju najgorim ratnim zločincima.

Piše list Der Spiegel. List Franfurter Algemeine Zeitung na istu temu piše.

Snimci iz ratnih godina prikazuju zločine jedinica koje su prje odlaska na ratište dobile blagoslov popa. te slike su dovele do toga da se na liniji Niš, Beograd, Banjaluka postavljaju pitanja koja do sada niko nije smio javno postaviti. Da li je ovo znak političkog preokreta? Hoće li popustiti nacionalistički grč koji je Srpsku radikalnu stranku Vojislava Šešelja načinio najjačom strankom u srpskom parlamentu? Snimci su imali barem jedan efekat: obožavaoci ideje o velikosrpstvu, oni koji su zločin u Srebrenici nazivali velikom obmanom zapadnih sila, prisiljeni su na defanzivu. Kampanja protiv lažnih patriota će imati efekta samo ako se od njih distanciraju i oni koji to dosada nisu učinili. Nije dovoljno da to učni samo uski krug beogradskih liberala i proevropljana. Nova otvorenost za prihvatanje činjenica mora doći s druge strane: naprimjer od premijera Vojislava Koštunice. Sa svojom ulogom u svemu se mora suočiti i pravoslavna crkva čiji su se sveštenici isuviše često dokazivali kao kočničari u procesu distanciranja od ideja i parola bivšeg režima. Patrijarh Pavle nikada nije bio ratni huškač, ali je za vrijeme Miloševića igrao dvostruku ulogu. Crkva je osudjivala ideju velike Srbije, ali je istovremeno tražila i našla bliskost sa Radovanom Karadžićem u BiH.

Stoji u komentaru lista Frankfurter Algemeine Zeitung.