Njemačka štampa o Srbiji i Kosovu

Nakon okončanja šeste runde pregovora, koja nije rezultirla nikakvim pomakom, u komentaru pod nazivom «Šansa za Srbiju» «Sueddeutsche Zeitung» iz Muenchena piše:

«U javnosti na Zapadu cementirana je slika zlih Srba. Ova nacija, koja je u ime velokosrpske ideologije prvo napala Bosnu pa onda Kosovo, zaslužuje sve drugo samo ne uvidjavnost. Onaj ko se kao Peter Handke zauzme za Srbe, važi kao čudak. Mnoge njegove izjave nisu bile na mjestu. Ali, one zaslužuju pažnju, jer je Handke bio prvi koji je učinio nešto protiv pojednostavljenih klišea. To je pravi signal političarima, koji su nepopustljivi u odnosu na Beograd, piše u svom komentaru «Sueddeutsche Zeitung» i pita se:

«Šta je Srbija? Na ovo pitanje momentalno odgovor ne može dati ni vlada u Beogradu. Ova zemlja, u kojoj je do demokratskih promjena došlo puno kasnije nego u bilo kojoj drugoj državi na Balkanu, nalazi se u dubokoj krizi identiteta. Srbija treperi izmedju nacionalizma i ljubavi prema Evropi, izmedju velikosrpskih snova i puste stvarnosti nacije koja je u deset godina izgubila nekoliko ratova. U ovakvom vakumu najbolje uspijevaju radikali. Oni bi na narednim izborima mogli svrgnuti vladu Vojislava Koštunice, što bi imalo nesagledive posljedice za cijeli Balkan. Mnogi Srbi osjećaju se napuštenim od strane Evrope i žale se da se prema njima postupa nefer. To je karakteristično za nacije koje su povele i izgubile ratove. Kako kaže pisac Wolfgang Schievelbusch riječ je o potiskivanju sopstvene krivice, i to na nečastan način prikazivanjem sebe nedužnom žrtvom. Ovaj bijeg od odgovornosti traži snažan odgovor Zapada. No, Zapad slabi proevropske snage u zemlji i jača nepovjerenje u Evropu, od kojeg najviše profitiraju radikali. Mlada generacija u Srbiji ne treba da odgovara za zločine svojih očeva. Srbiji trebaju da se otvore vrata ka Evropi.»

piše «Sueddeutsche Zeitung». «Frankfurter Allgemeine Zeitung» u članku « Kosovski mjehuri od sapunice» govori o prestanku rada UN-ove uprave na Kosovu:

«Kakva će tačno biti politička budućnost Kosova još nije odlučeno. Jasno je medjutim da ni Srbi ni Albanci ne mogu finansijski iznijeti budućnost Kosova. Tamo mnogi vjeruju da zemlja ima veliki energetski potencijal i da oni žibve u potencijalnom Bahreinu. Ali to su mitovi, upozorava Vladimir Gligorov iz bečkog Instituta za ekonomske studije. Najvjerovatnija budućnost za Kosovo ogleda su u eksportu Kosovara u inostranstvo, odakle će oni, zaradjeni novac, slati svojim porodicama na Kosovo.»

zaključuje FAZ.