Njemačka štampa o stanju na Kosovu

List Frankfurter Allgemeine Zeitung o potezima Moskve i Beograda piše.

Ova taktika se zasniva na pretpostavci da će zbog odugovlačenja odluke o Kosovu i nezadovoljstva među Albancima doći do izgreda sličnim onim od marta 2004. Neizrečena pretpostavka vlade u Beogradu glasi da bi na taj način Albanski zahtjev za nezavisnošću bio diskreditovan, te učvršćen zahtjev Srbije da Kosovo ostane dio njene teritorije. Teško je procijeniti da li političari u Prištini mogu još dugo na uzdi držati Kosovare, prvenstveno ekstremiste među njima, koji su nezadovoljni stanjem. Još uvijek je nejasno šta Rusija traži za pristanak na nezavisnost Kosova. U Kremlju su sve glasniji oni koji kažu kako bi ruski uzdržani stav mogao imati i negativne posljedice po ruske interese. Ukoliko ne dođe do odluke unutar Vijeća sigurnosti, može se desiti da parlament u Prištini samostalno proglasi nezavisnost. Može se desiti i to da neke vlade, prvenstveno američka, potom odluče da prihvate tu odluku i uspostave pune diplomatske veze sa Kosovom.

Stoji u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung. List Neue Zürcher Zeitung objaššnjava da jedan od razloga za nezadovoljstvo stanovnika Kosova leži u katastrofalnoj privrednoj situaciji, te u sumnjivom procesu privatizacije koja se vodi pod paskom međunarodne zajednice. Čak sedamdeset odsto stanovnika Kosova je nazaposleno, piše NZZ i dodaje.

Ekonomisti s Kosova i inostranstva kritkuju proces privatizacije. Mehanizmi kontrole su nedovoljni, u zadnje vrijeme su najbolje poslove uvijek pravili biznismeni bliski jednoj od tri vladajuće političke partije. Ove partije su na ključne pozicije agencije za privatizaciju instalirale svoje ljude. Čvrstih dokaza za prevare je malo, ali indicija ima i previše. Jedna od indicija je to što su po Kosovu nikle vile čiji su vlasnici političari, među kojima je i ona bivšeg premijera Haradinaja, koji je optužen za ratne zločine. Protiv jednog funkcionera njegove stranke je porenuta istraga jer je u fond za odbranu Haradinaja uplaćen novac sumnjivog porijekla. Prema zvaničnim podacima građani i biznismeni su sami uplatili deset miliona eura kojim se finansira Haradinajeva odbrana. Otkuda toliki novac na Kosovu? Stanje ovdje je slično kao i u Hrvatskoj, BiH i Srbiji. Privatizacija se odvija nakon prestanka rata. Na području bivše Jugoslavije su u privatizaciji najviše učestvovali nekadašnji prodavači oružja, preprodavači deviza, krijumčari i drugi ratni profiteri koji su jedini imali svjež kapital i dobre veze u svijetu politike. Ova mreža uzajamne podrške ova dva sloja je glavni razlog za nedovoljan napredak na putu ka pravnoj državi.

Piše list Neue Zürcher Zeitung.